KONCEPT FOMO-a, odnosno straha od propuštanja (fear of missing out), danas je široko poznat i taj je izraz još 2013. godine ušao u rječnike. Međutim, puno manje ljudi upoznato je sa srodnom i jednako snažnom silom - FOBO-om.

Ako ste netko tko se muči sa svakom odlukom, velikom ili malom, čak i nakon što ste je donijeli, vjerojatno ste se već susreli s ovim fenomenom, piše HuffPost.

Što je FOBO?

"FOBO, ili strah od bolje opcije, tjeskoba je da će se pojaviti nešto bolje, što čini nepoželjnim obvezivanje na postojeće izbore prilikom donošenja odluke", objašnjava pisac, podcaster i govornik Patrick McGinnis. "To se posebno odnosi na odluke gdje imamo savršeno prihvatljive opcije pred sobom, ali ne znamo kako odabrati samo jednu."

McGinnis je skovao termine FOBO i FOMO još 2004. godine kao student na Harvardu. On vjeruje da je FOBO "bolest obilja". Naš svijet, u kojem je sve dostupno na zahtjev, preplavljuje nas naizgled beskrajnim izborima, tjerajući nas da sve opcije držimo otvorenima.

"To je onaj dosadni osjećaj koji vas tjera da oklijevate ili se potpuno smrznete kada ste suočeni s odlukom, pogotovo ako je dostupno nekoliko opcija, brinući se da bi bolji - ili čak savršen - izbor mogao biti negdje vani i pojaviti se svakog trenutka", kaže life coach i poduzetnik Tomas Svitorka.

"Bilo da se radi o odabiru s menija u restoranu, odabiru mjesta za odmor ili, u ozbiljnijim slučajevima, odlučivanju o životnom partneru, FOBO radi na način: 'Što ako postoji nešto još bolje?'"

Ova ekstremna averzija prema riziku dovodi do prekomjerne analize i odugovlačenja, ponekad do točke da se odluka nikada ne donese. U suštini, to je recept za neodlučnost i "paralizu analizom".

"Kao rezultat toga, živite u svijetu 'možda', vukući za sobom i sebe i druge", objasnio je McGinnis. "Umjesto da procijenite svoje opcije, odaberete jednu i nastavite sa svojim danom, odgađate neizbježno. To je kao odgađanje alarma ujutro samo da biste navukli pokrivače preko glave i ponovno zaspali... iznova i iznova i iznova."

Kako FOBO utječe na živote i mentalno zdravlje?

"FOBO je ozbiljan problem koji može nanijeti daleko više štete od FOMO-a", istaknuo je McGinnis. "Za razliku od FOMO-a, koji je uglavnom unutarnja borba koja šteti vama, troškove FOBO-a ne snosite samo vi, već se nameću i onima oko vas."

Ljudi s FOBO-om često otuđuju prijatelje, obitelj i partnere jer drugi s vremenom gube vjeru da će ikada donijeti odluku.

"Kada svoj život tretirate kao Tinder feed, swipeajući bez ikakvog obvezivanja na bilo koju od potencijalnih opcija, šaljete jasnu poruku svima ostalima: Vi ste vječna rezerva", rekao je McGinnis. "Nećete postaviti jasan smjer niti se obvezati na plan djelovanja. Umjesto toga, dopustit ćete da se mogućnosti nagomilaju i donijeti odluku samo kada vam to odgovara, vjerojatno u posljednjem trenutku, ako uopće."

Koncept FOBO-a temelji se na "pogrešnom uvjerenju da što duže tražimo, to ćemo imati više opcija, i to će nekako dovesti do boljeg ishoda." Međutim, umjesto toga, ljudi mogu čekati toliko dugo da počnu gubiti dobre opcije i na kraju požaliti što nisu ranije donijeli odluku.

"FOBO se obično manifestira kao beskonačan popis prednosti i mana koji vam se vrti u glavi", rekao je Svitorka. "Naravno, promišljanje velikih odluka nije loša stvar. Međutim, kada se FOBO umiješa, stalno se vraćamo naprijed-natrag, nesposobni odlučiti, obično zbog onog nedostižnog 'što ako'."

Drugi uzrok FOBO-a je ogroman broj opcija u modernom svijetu. "Na primjer, želite slušati podcast, a pred vama se pojave tisuće tema i epizoda", rekla je bračna i obiteljska terapeutkinja Becky Stuempfig. "Ili vam treba nova četkica za zube, a na polici ih pronađete 50 različitih vrsta. Mnogi to doživljavaju s kupovinom hrane. Tražite maslac od kikirikija i suočeni ste s bezbroj opcija: kremasti? Hrskavi? Organski? Soljeni?"

Napomenula je da FOBO češće pogađa ljude koji žive privilegiranim životima, ali ga svatko može iskusiti. "Normalno je osjećati se iscrpljeno zbog beskonačnog broja opcija, što često uzrokuje umor od odlučivanja", rekla je Stuempfig. "Iako je određeni stupanj toga normalan, to može postati štetno kada sprječava napredak u životu."

FOBO može biti i zarazan. Ako razvijete obrazac izbjegavanja na poslu, mogli biste ga prenijeti i na privatni život. Određena iskustva također mogu dovesti do ozbiljnog FOBO-a. "Osoba može imati već postojeći anksiozni poremećaj, traumatičnu povijest koju pripisuje pogrešnoj odluci, ili to može biti naučeno ponašanje iz obitelji", rekla je terapeutkinja Racine Henry.

Stalno preispitivanje uzrokuje stres, iscrpljenost i tjeskobu. "Mentalno, FOBO može doprinijeti tjeskobi i depresiji, jer stalna potraga za boljim opcijama sprječava pojedince da u potpunosti uživaju u svojim trenutnim okolnostima", rekla je psihologinja Patricia Dixon. "Ovaj način razmišljanja potiče nezadovoljstvo i može narušiti samopouzdanje."

FOBO može uništiti i stvari koje su nekada bile izvor radosti, poput čitanja. "FOBO može dovesti do razvoja anksioznog poremećaja, simptomi mogu rezultirati gubitkom apetita i sna, što može dovesti do fizičkih bolesti", rekla je Henry. "Osim toga, moglo bi doći do gubitka prilike ili veze ako se odluka odnosi na prihvaćanje posla ili bračne ponude."

Što možete učiniti u borbi protiv FOBO-a?

"Za borbu protiv FOBO-a, ključno je promijeniti svoj način razmišljanja o odabirima", rekla je Dixon. "Prihvatite ideju da vaše odluke mogu biti najbolje za trenutak, čak i ako se alternative pojave kasnije."

Umjesto da druge opcije smatrate boljima, preporučila je da ih vidite kao jednostavno drugačije. Također je istaknula ulogu društvenih medija u pogoršavanju FOBO-a poticanjem stalnih usporedbi. "Da biste prekinuli ovaj ciklus, ključno je njegovati samopouzdanje i slušati svoje instinkte", rekla je. Ako osjećate da vas tjeskoba preuzima, razmislite o traženju stručne pomoći.

"Osim terapije, rješenja bi mogla uključivati uključivanje drugih kojima vjerujete da procijene vašu odluku ili stvaranje plana za obje strane odluke", sugerirala je Henry. "Stvarno se zapitajte 'što bih mogao izgubiti/dobiti?', 'mora li ova odluka biti trajna?'"

Svitorka je savjetovao procjenu rizika, napominjući da većina odluka nije trajna. "Možda ćete se iznenaditi koliko često možete ispraviti kurs", rekao je. "Ako nadjev za pizzu nije bio tako dobar ovog puta, pa, uvijek postoji sljedeći put. Čak i s većim stvarima poput poslova, ako se ponuda pokaže manje sanjivom, možete potražiti drugi posao."

Preporučio je i stvaranje vlastitih pravila, poput odabira zdravijeg jela ili jeftinijeg koktela kada ste preplavljeni izborom. Ne bojte se isprobavati različite opcije i vjerujte svom instinktu. Bacanje novčića također može biti korisno - obratite pažnju kako se osjećate prije nego što vidite ishod.

"Da bi se suprotstavilo FOBO-u, ključ je pojednostaviti", rekla je Stuempfig. "Potičem ljude da razmisle o pojednostavljivanju svojih opcija na samom početku, svodeći ih na dvije do tri. Sljedeći korak je promjena načina razmišljanja - umjesto očekivanja da neće biti žaljenja, dopustite si malu količinu žaljenja, znajući da je to dio donošenja izbora, a ne odraz loše odluke."

Nerealno je očekivati stopostotnu sigurnost. Život s malo nesigurnosti dio je luksuza posjedovanja mnogo opcija. "Kada ste suočeni s odlukama, može biti korisno smisliti suosjećajnu mantru", rekla je Stuempfig, nudeći primjer: "Zahvalna sam na toliko opcija i znam da sam točno tamo gdje trebam biti. Sposobna sam donijeti ovu odluku i imam vještine za rješavanje bilo kojeg ishoda mog izbora."