PITANJE koje dijete u obitelji ima "najbolji" karakter vječna je tema, a odgovor često ovisi o tome koga pitate. Ipak, jedno istraživanje sugerira da bi tu titulu mogla ponijeti srednja djeca. Dugo ih prati stereotip da ostaju u sjeni starije i mlađe braće i sestara, no istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu PNAS pokazalo je da u prosjeku postižu više rezultate kada je riječ o iskrenosti, skromnosti i ugodnosti, piše YourTango.

Po čemu se izdvajaju srednja djeca?

Istraživanje se temelji na HEXACO modelu ličnosti, koji obuhvaća šest glavnih osobina: iskrenost-skromnost, emocionalnost, ekstraverziju, ugodnost, savjesnost i otvorenost prema iskustvima.

Ljudi koji postižu visoke rezultate kada je riječ o ugodnosti skloniji su opraštanju, manje strogo prosuđuju druge, spremniji su na kompromis i suradnju te lakše kontroliraju ljutnju. Oni s izraženom iskrenošću i skromnošću, pak, manje su skloni manipuliranju drugima radi vlastite koristi i kršenju pravila, a manje im je važan luksuz ili poseban društveni status.

Istraživanje je pokazalo da upravo srednja djeca u prosjeku postižu najviše rezultate u kategorijama ugodnosti te iskrenosti i skromnosti. Iza njih slijede najmlađa, zatim najstarija djeca, dok su jedinci u prosjeku imali najniže rezultate u tim kategorijama.

Kakvu ulogu imaju braća i sestre?

Autori istraživanja Michael Ashton i Kibeom Lee utvrdili su i da broj braće i sestara može biti važan. Sudionici koji su odrasli u većim obiteljima u prosjeku su postizali više rezultate kada je riječ o ugodnosti te iskrenosti i skromnosti.

Jedno od mogućih objašnjenja jest to što život s više braće i sestara pruža više prilika za suradnju, dijeljenje i kompromise. Drugim riječima, svakodnevno usklađivanje s drugim članovima obitelji moglo bi pridonijeti razvoju osobina koje olakšavaju suradnju s drugima.

To je važno jer pokazuje da priča nije tako jednostavna kao tvrdnja da srednja djeca postaju diplomatična zato što dobivaju manje pažnje od najstarijih ili najmlađih. Rezultati upućuju na to da bi važnu ulogu moglo imati i samo odrastanje s više braće i sestara.

Je li redoslijed rođenja doista važan?

Iako su ovi rezultati zanimljivi, rasprava o utjecaju redoslijeda rođenja na osobnost daleko je od završene. Druga velika istraživanja nisu pronašla uvjerljive dokaze da mjesto među braćom i sestrama značajno određuje osobnost.

Primjerice, istraživanje objavljeno 2019. godine, koje je analiziralo podatke tisuća Amerikanaca, nije pronašlo dosljednu povezanost između redoslijeda rođenja i osobina poput ekstraverzije, neuroticizma, ugodnosti, savjesnosti i otvorenosti. Do sličnog zaključka došlo je i veliko istraživanje objavljeno nekoliko godina ranije, u kojem nisu pronađeni značajni učinci redoslijeda rođenja na većinu širokih osobina ličnosti.

Zbog toga se ne može zaključiti da samo mjesto u obitelji određuje kakva će osoba netko postati. Na razvoj osobnosti utječe čitav niz čimbenika, od obiteljskih odnosa i odgoja do okoline i životnih iskustava.

Iako novo istraživanje daje određeno znanstveno uporište ideji da srednja djeca u prosjeku mogu biti ugodnija, iskrenija i skromnija, to ne znači da imaju "bolji" karakter od svoje braće i sestara. Riječ je o prosječnim razlikama među velikim skupinama ljudi, a ne pravilu koje vrijedi za svaku obitelj. Osobnost pojedinca mnogo je složenija od njegova mjesta među braćom i sestrama.