IAKO se dojenje djeteta do dobi od dvije godine ili dulje ponekad još uvijek smatra tabuom, ono može pozitivno utjecati na emocionalno stanje majke. S djetetove dvije godine dojenje postaje učinkovitije, brže i rjeđe, no bez obzira na to koliko dugo traje, mnogim je majkama i dalje naporno i iscrpljujuće.

"Iako se osobno i dalje osjećam privilegiranom što dojim svoju dvoipolgodišnju kćer, dio mene je iscrpljen, a razina energije mi nije kao prije. To me navodi na pitanje može li dugotrajno dojenje biti jedan od razloga tog umora", piše Hannah Silverman za Parents.

Preporuke i statistika

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje nastavak dojenja uz dohranu do druge godine života ili dulje, dok američke prehrambene smjernice preporučuju dojenje barem godinu dana. Unatoč tome, statistički gledano, malo majki doji toliko dugo.

Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 83.2% dojenčadi započne s majčinim mlijekom, no taj broj nakon mjesec dana pada na 78.6%. Do šestog mjeseca 55.8% dojenčadi i dalje prima majčino mlijeko, ali samo 24.9% je isključivo dojeno.

Procjenjuje se da tek 11.5% majki doji dulje od dvije godine. Roditelji donose odluke o prestanku iz mnogo razloga, uključujući smanjenu proizvodnju mlijeka, bol ili nelagodu, ili jednostavno osobnu želju. Ne postoji ispravna ili pogrešna odluka sve dok je dijete zdravo. Za one koji nastave, dugotrajno dojenje utječe na hormone, razinu energije i prehrambene potrebe, a time i na fizičko te mentalno zdravlje.

Tijelo nakon poroda

Emocionalni i fizički vrtuljak u ranom postporođajnom razdoblju dobro je poznat, a dojenje može dodatno zakomplicirati stvari. Nadine Rosenblum iz bolnice Johns Hopkins objašnjava da nakon poroda pada razina progesterona, koji sprječava proizvodnju mlijeka, dok rastu prolaktin, koji kontrolira količinu mlijeka, i oksitocin, koji potiče refleks otpuštanja.

"Istovremeno se tijelo oporavlja od trudnoće i poroda, preraspoređuje tekućine, pojačava metabolizam i daje prednost proizvodnji mlijeka. Zbog svega toga rano postporođajno razdoblje često je fizički i emocionalno vrlo intenzivno", kaže Julie Matheney, osnivačica LA Lactation, LLC. Do otprilike 6 do 12 tjedana nakon poroda majke često primijete promjenu u razini energije.

"Hormonalni obrasci se počinju stabilizirati, što označava prijelaz s uspostave laktacije na dugoročno održavanje", navodi Matheney. Bazalna razina prolaktina se smanjuje, iako i dalje raste tijekom podoja, a oksitocin postaje dosljedniji. "Mnoge majke u ovoj fazi primjećuju više energije i emocionalnu stabilnost jer tijelo izlazi iz početne intenzivne faze i ulazi u učinkovitiji ritam", dodaje.

Promjene nakon druge godine

Oko djetetove druge godine laktacija je biološki dobro uspostavljena i daleko učinkovitija nego u prvim mjesecima, kaže Matheney. Iako djeca te dobi uglavnom jedu krutu hranu, i dalje imaju koristi od majčinog mlijeka, koje im pruža antitijela kao odgovor na klice iz okoline i tako podržava njihov imunosni sustav.

Budući da su podoji obično kraći i rjeđi, oksitocin i prolaktin i dalje podržavaju laktaciju, ali s manjim fluktuacijama koje manje opterećuju tijelo. "S fiziološkog stajališta, dojenje djeteta od dvije godine znatno je manji teret za majku od dojenja novorođenčeta. Dugotrajna laktacija postaje stanje održavanja, a ne razdoblje visoke biološke potražnje", ističe Matheney.

Dobrobiti dugotrajnog dojenja

Nekim majkama dojenje može čak poboljšati emocionalno stanje. "Do trenutka kada dijete navrši dvije godine, mnoge majke otkriju da dojenje ima mali utjecaj na njihovu dnevnu razinu energije te da čak može djelovati umirujuće ili regulatorno", kaže Matheney.

"Vjerovanje da dojenje samo po sebi iscrpljuje majčinu energiju zanemaruje širu sliku i čimbenike koji pridonose umoru, poput neodgovarajuće prehrane, kroničnog nedostatka sna, stresa i cjelokupnog mentalnog opterećenja koje nosi briga o djeci."

Iscrpljenost je stvarna

Ipak, teret koji dojenje stavlja na majke ne treba zanemariti. "Roditeljstvo iscrpljuje energiju bez obzira na to kako hranite dijete", kaže Rosenblum. Ginekolog dr. David Ghozland smatra da ne bismo trebali podcjenjivati napor potreban za dugotrajno dojenje.

"Do prve ili druge godine ne govorimo samo o kalorijama potrebnim za proizvodnju mlijeka, već o kumulativnom nedostatku sna i fizičkoj iscrpljenosti zbog dostupnosti 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, godinu dana ili više." On navodi da, iako se razine hormona s vremenom stabiliziraju, one se možda neće u potpunosti vratiti na stanje prije trudnoće sve dok dojenje u potpunosti ne prestane.

"Čak i ako dijete s dvije godine doji samo jednom ili dvaput dnevno, sam čin dojenja održava prolaktin povišenim. Prolaktin je odličan za mlijeko, ali potiskuje estrogen", kaže dr. Ghozland, dodajući da estrogen djelomično pridonosi energiji kod žena. Budući da estrogen igra ulogu u regulaciji energije, neke majke mogu osjećati stalan umor kada njegove razine ostanu niske dulje vrijeme.

"Sve to govori da, iako je tijelo nevjerojatan stroj dizajniran da izdrži dojenje, moramo priznati da 'dugotrajno' ne znači 'bez napora'", zaključuje.

Kako se brinuti o sebi

Ako se u bilo kojem trenutku tijekom dojenja osjećate iscrpljeno, liječnici preporučuju da vam odmor bude prioritet i da se obratite svojoj okolini za pomoć kako biste osigurali predah od brige o djeci.

Dr. Ghozland dodaje: "Nitko vas ne bi trebao tjerati da nastavite dulje nego što odgovara vašem tijelu i obitelji. Najveća pogreška koju vidim je kada žene ignoriraju vlastitu iscrpljenost jer im je rečeno da je dulje uvijek bolje. Dojenje bi trebalo biti potpora zdravlju i vas i vašeg djeteta, a ne ga ugrožavati."

Ako se borite s umorom ili općim stanjem organizma, bez obzira na to dojite li, svakako potražite savjet liječnika. Ne zaboravite, ne možete se brinuti o djetetu ako se prvo ne brinete o sebi.