JEDNA majka našla se na meti kritika i internetskog zlostavljanja nakon što je otkrila da i dalje doji svoju 4-godišnju kćer. Shinnai Visser, 34-godišnja majka koja promiče holistički pristup roditeljstvu, odgovorila je na negativne komentare i objasnila zašto se odlučila na produljeno dojenje.

"Ne radim to zbog sebe"

Visser, koja je na Instagramu poznata pod imenom @mindful_mamma_za, u razgovoru za People pojasnila je razloge svoje odluke. Istaknula je da to ne radi zbog sebe, nego zbog dobrobiti svojeg djeteta.

"Čula sam komentare da je to neprimjereno, nezdravo ili da stvara preveliku ovisnost. Neki pretpostavljaju da se radi o mojim potrebama, a ne o potrebama mojeg djeteta, što je potpuno pogrešno", rekla je. "Svatko tko je ikad dojio zna da ovo ne radim zbog sebe."

Priznala je da je i sama nekoć smatrala kako je kraće dojenje ono što se u zapadnoj kulturi smatra "normalnim". No nakon što je istražila praksu u drugim dijelovima svijeta, promijenila je mišljenje.

Kako kaže, kroz povijest i u mnogim kulturama djeca su se dojila znatno dulje nego što je to danas uobičajeno na Zapadu. "Kad sam saznala da su ljudi kroz povijest dojili mnogo dulje nego mi danas, promijenila sam pogled na produljeno dojenje. Ono nije biološki neobično, samo je kulturološki neuobičajeno", rekla je Visser.

"Dojenje nije samo hrana"

Naglasila je i da svoju 4-godišnju kćer ne doji ni približno često kao mlađe dijete, 20-mjesečnu bebu, te da sve ovisi o potrebama starije djevojčice.

"Ponekad dojim jednom dnevno, a ponekad prođe i nekoliko dana bez toga. To se događa rijetko i s razlogom. Kratko traje, mirno je i ona to sama traži", objasnila je. Prema njezinim riječima, u toj dobi dojenje više nije pitanje prehrane, nego djetetu pruža utjehu i pomaže mu u emocionalnoj regulaciji. Opisala ga je kao način "regulacije živčanog sustava".

"To je trenutak mira, povezanosti i sigurnosti. Djetetovo se tijelo smiri, disanje uspori, a emocije se stišaju. To je sredstvo emocionalne regulacije, a ne samo hranjenje", dodala je.

Na pitanje kada planira prestati dojiti, odgovorila je da će se to dogoditi onda kada to bude "zajednička odluka" nje i njezine djece.

Stručnjaci ističu prednosti duljeg dojenja

Iako se dio javnosti ne slaže s njezinim stavovima, stručnjaci navode da dulje dojenje može imati niz koristi. Dr. Colin Michie, predsjednik odbora za prehranu Kraljevskog koledža za pedijatriju i dječje zdravlje, istaknuo je da dojenje pomaže djeci u zaštiti od bolesti, ali može imati i dugoročan učinak.

"Dobro je poznato da su dojene bebe bolje zaštićene od infekcija dišnih putova i upala uha, imaju manji rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti te manju vjerojatnost razvoja pretilosti. Zanimljivo je da se koristi duljeg dojenja ne vide samo u ranoj dobi, nego se kasnije u životu mogu povezati i s višom inteligencijom te boljim izgledima za zaradu", rekao je za The Guardian.

U mnogim dijelovima svijeta to nije rijetkost

Produljeno dojenje nije neuobičajeno izvan zapadnog svijeta. Primjerice, prema podacima organizacije Mother’s Choice Products, u Turskoj majke djecu doje između 18 i 24 mjeseca, dok se u Gvatemali djeca doje do 12 mjeseci. S druge strane, u Velikoj Britaniji stopa dojenja među najnižima je u Europi, što se često povezuje s kulturnim normama i manjkom sustavne podrške majkama.