Foto: Shutterstock

PRIJEVREMENIM porodom smatra se svaki porod između 22. i 37. tjedna trudnoće. Prosječno oko 6% do 15% trudnoća završava prijevremenim porodom. Zašto je to tako, ne postoji jedinstven odgovor. Mnogo je razloga koji povećavaju opasnosti od prijevremenog poroda, no ujedno je i mnogo načina za smanjiti iste.

Ženama sa većim rizikom od prijevremenog poroda savjetuje se strogo mirovanje kako bi se otvaranje usporilo, a porod što više odgodio. Svaki dan nedonoščeta u majčinoj utrobi povećava šanse da će dijete preživjeti i izbjeći posljedice po zdravlje.

Često se trudnicama daju i medicinski pripravci kako bi se porod odgodio, najčešće lijekovi koji sprječavanju kontrakcije maternice, a uvijek se daju i kortikosteroidi, najvažniji za ubrzan razvoj djetetovih pluća koji ujedno nose i najveći rizik za dijete ako se ono rodi sa nerazvijenim plućima.

Prijevremeni porodi se dijele na više vrsta. Oni mogu biti bez puknuća vodenjaka prije nego kontrakcije započnu, sa puknućem vodenjaka bez kontrakcija ili medicinski izazvan prijevremeni porod zbog dobrobiti majčinom ili djetetovog zdravlja.

Istraživanja provedena u Engleskoj identificirala su kemijski lanac događaja koji uzrokuje prerano prsnuće vodenjaka, uzrok gotovo 40% preranih poroda. Dokazali su kako do puknuća dovodi hiperprodukcija hormona koji aktivira proteine koji smanjuju elastičnost posteljice.

Ovo je bilo prvo istraživanje ovog tipa, stoga se u skoroj budućnosti očekuje lijek koji bi mogao spriječiti pucanje vodenjaka, te samim time smanjiti broj prijevremenih poroda za 40%.