Sedam načina da naučite djecu kako pomoći drugom, a da ne žrtvuju sebe

Sedam načina da naučite djecu kako pomoći drugom, a da ne žrtvuju sebe
Foto: Unsplash

JEDNA od većih prijelomnih točaka u odrastanju djeteta je prelazak u više razrede osnovne škole kada djeca počnu više ulagati u prijateljstva, a manje ovisiti o roditeljima za emotivnu potporu.

”To vrijeme je teško i nosi puno izazova, ali i puno lijepih i emotivnih trenutaka”, objašnjava Helen Riess, vanjska suradnica na katedri za psihijatriju Medicinske škole na Harvardu.

“U ovom razdoblju djeca uglavnom daju previše sebe u odnose jer ne razlikuju moralne vrline i emocionalnu iscrpljenost.”

Dok djeca razvijaju svoj identitet, želja im je da ih okolina prepozna kao brižne i povjerljive, ali unutarnja nesigurnost im nameće i onu potrebu da u tome budu najbolji. Kod neke djece to se pretvori u brigu za osobna postignuća s vrlo malim ili nikakvim interesom za ostale dok u drugoj krajnosti djeca odu predaleko i u pokušaju da ih se prepozna kao altruiste potpuno zanemare vlastiti napredak.

Svjesni smo da živimo u vremenu u kojem je zabilježen neviđeni pad empatije i ne možemo obeshrabrivati djecu u pokušaju da budu dobri prema vršnjacima, ali moramo ih naučiti reciprocitetu u odnosima, postavljanju zdravih granica i limitima velikodušnosti. U nastavku vam nudimo sedam načina na koje možete pokazati djeci da pomognu drugima bez da se previše izlože u procesu.

Pohvalite ih u malim koracima koje naprave

Djeca u ovoj dobi funkcioniraju u vrlo kompleksnim mrežama odnosa i ponekad im nije lako napraviti neku veću promjenu jer imaju manje slobode i autonomije u svom društvenom životu od odraslih. Primjerice, dijete može odlučiti prestati se družiti s nekim iz razreda pa onda završiti u zajedničkom zadatku u kojem su osuđeni na komunikaciju. Pratite te odnose i pohvalite ih kada primijetite da su napravili nešto za sebe bez obzira na ishod.

Poštujte njihovu potrebu za samostalnošću

Iako će možda htjeti pomoći vršnjaku, vrlo često će se djeca zatvoriti u sebe ili pobuniti ako im probate korigirati ili diktirati ponašanje. Vrlo je teško gledati dijete dok prolazi uspone i padove u odnosima koje stvara, ali je nužno ne miješati se u njih i dopustiti djetetu da samo iskusi sve pozitivne i negativne stvari koje proizlaze iz određenog odnosa. Naravno, ako primijetite nešto što bi potencijalno moglo biti opasna situacija, razgovarajte o tome s djetetom, ali dopustite mu osjećaj samostalnosti da bi samo pravilno razvilo obrasce zaključivanja u budućnosti.

Pokušajte im pojasniti reciprocitet u odnosima kroz priče

Možete koristiti paralele da biste objasnili razliku između reciprociteta i žrtvovanja samoga sebe. Ispričajte djetetu jednu priču bez reciprociteta (primjerice o odnosu djeteta i stabla u kojem dijete uzima jabuke sa stabla dok ono ne ostane bez ičega) i onda pokušajte kritički proći kroz tu priču i tražite od djeteta da vam kaže kako bi se u tom odnosu mogao postaviti reciprocitet. Važno je objasniti da biti velikodušan ne znači nikad ne reći ne, već znati kada, kome i kako može pomoći.

Pokušajte zajedno smisliti rješenja za određeni problem

Podsjetite svoje dijete da ne mora samo riješiti svaki problem. Probajte mu objasniti da bi pomaganje drugima trebala biti podijeljena odgovornost i da nije svaki problem nešto u čemu su osuđeni sami na sebe. Ovo je točka na kojoj bi i odgojne institucije trebale više raditi jer uz razvoj empatije također stvara potrebu da djeca djeluju zajedno da bi nešto napravila.

Ne dopustite spolne stereotipe

Roditelji trebaju oponirati klasičnim stereotipima koji kažu da su djevojčice zadužene za brigu i emotivnosti ili da “pravi muškarci” ne pokazuju emocije. Takav način razmišljanja mogao bi vam emotivno osakatiti dijete i ostaviti ga u situaciji da kao odrasla osoba ili ne mari uopće za druge ili toliko ulaže u njih da upropasti vlastiti život. Vaša zadaća je naučiti dijete da održava balans između pomoći drugima i očuvanja vlastitog integriteta i taj zadatak zahtijeva podjednaku uključenost i oca i majke da bi dijete shvatilo da empatija ne ovisi o spolu osobe.

Recite djeci kada osjetite da su “izvan svoje lige”

Djeca su većinom svjesna svojih ograničenja, ali ne primijete uvijek da su se našla u problemu koji je prevelik za njih. U slučaju da imate osjećaj da se vaše dijete našlo baš u takvoj situaciji, recite mu da je nedoraslo za rješavanje konkretnog problema jer je to najefikasniji način budući da je zadnja stvar koju dijete želi je nekome učiniti zlo. Postoje određeni problemi ili situacije koje traže stručnu pomoć ili intervenciju i važno je djetetu objasniti da, kada naiđe na nekakav takav problem, ne pokuša samo intervenirati već se obrati stručnoj osobi za pomoć. Ujedno, kada vam se dijete obrati s takvim problemom, budite s njim tijekom cijelog procesa i pomognite mu da shvati sve što se događa.

Naučite ih da prepoznaju emocionalnu zarazu

Istraživanja pokazuju da su raspoloženja i emocije zarazne te da se vrlo često dogodi da u ovoj dobi raspoloženje jednog djeteta pređe na drugo. Što je emocija intenzivnija, to je jača potreba da se s nekim solidarizirate. Probajte dijete naučiti da prepozna tu potrebu i postavi se sukladno problemu. Ovo će vašem djetetu pomoći da razvije zdrave odnose i nauči razliku između suosjećanja i samosažalijevanja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara