RODITELJSTVO je zahtjevna uloga, to je neosporna činjenica. Od noćnih hranjenja i dječjih ispada bijesa do emocionalnih slomova i pomoći oko školske zadaće, podizanje djece je težak posao. Izazov postaje veći kada roditelji sustavno stavljaju potrebe djece ispred vlastitih, što je čest slučaj. Takav pristup može dovesti do roditeljskog izgaranja ili burnouta - stanja potpune iscrpljenosti u kojem se čini da više nemate što ponuditi, piše Healthline.

Što je roditeljsko izgaranje?

Neurologinja i životna savjetnica dr. Puja Aggarwal objašnjava da je roditeljsko izgaranje ili burnout "fizička, mentalna i emocionalna iscrpljenost koju osoba osjeća zbog kroničnog stresa vezanog uz roditeljstvo". "To se može očitovati kao emocionalno distanciranje od djeteta ili kao razdražljivost. Neki roditelji postaju zaboravni ili osjećaju pojačanu tjeskobu i depresiju, a mnogi se pitaju jesu li uopće sposobni za roditeljsku ulogu. Često se javljaju osjećaji neadekvatnosti, zbunjenosti i izolacije", pojašnjava Aggarwal.

Licencirana bračna i obiteljska terapeutkinja Michaela Decker dodaje da je izgaranje ili burnout posljedica dugotrajnog stresa, situacije u kojoj zahtjevi koji se stavljaju pred osobu premašuju njezinu sposobnost da ispuni očekivanja. "Znakovi burnouta uključuju fizički umor, emocionalnu iscrpljenost, manjak motivacije, osjećaj beznađa te povlačenje od drugih ljudi i aktivnosti u kojima inače uživamo", kaže Decker.

Općenito, burnout je oblik iscrpljenosti izazvan emocionalnim, fizičkim i mentalnim stresom, a događa se kada je osoba preopterećena i više ne može pratiti životne zahtjeve. Dobra je vijest da je burnout privremeno stanje i postoje koraci koji mogu pomoći u njegovu prevladavanju i prevenciji.

Koji su znakovi burnouta?

Iako se burnout kod svakoga manifestira drugačije, pa neki osjećaju fizičke simptome dok se drugi bore s emocionalnim poteškoćama, najčešći simptomi su iscrpljenost ili stalan osjećaj umora, osjećaj bespomoćnosti i beznađa, sumnja u sebe, glavobolje, bolovi u vratu i mišićima, gubitak motivacije, promjene u apetitu ili navikama spavanja, osjećaj odvojenosti ili usamljenosti, razdražljivost te izoliranje od okoline.

Osobe koje proživljavaju burnout mogu posegnuti za alkoholom ili drogama kako bi se pokušale smiriti, potisnuti osjećaje ili se lakše nositi sa situacijom.

Zašto je izgaranje sve češće?

Burnout kod roditelja nije nova pojava. Ljudi se s njim suočavaju desetljećima, osobito od prošlog stoljeća kada su žene masovno ušle na tržište rada. Ipak, današnji roditelji izloženi su još višoj razini stresa i tjeskobe zbog ne tako davne pandemije.

"Broj prijavljenih slučajeva roditeljskog izgaranja naglo je porastao tijekom pandemije", kaže Aggarwal i nastavlja: "Izgaranje je postojalo i ranije, ali ga je pandemija znatno pogoršala iz više razloga. Roditelji su ostajali bez posla, domova i prihoda, što je stvorilo dodatan stres.

Psihologinja Martha Horta-Granados dodaje da su u rizičnoj skupini i osobe koje nemaju razvijene vještine nošenja sa stresom. "Ljudi sa slabijim mehanizmima suočavanja, niskom tolerancijom na frustraciju ili manjom otpornošću podložniji su izgaranju", navodi.

Kako se nositi s izgaranjem?

Kada se pojave znakovi roditeljske iscrpljenosti, važno je potražiti podršku i priznati da vam je teško. Razgovor s partnerom ili bliskom osobom može pomoći, kao i jasna podjela obaveza. San, kratki trenuci odmora i tjelesna aktivnost mogu pridonijeti smanjenju stresa i vraćanju energije.

Važno je pronaći vrijeme za sebe, čak i ako je riječ o nekoliko minuta dnevno. Pomoć obitelji, grupa za podršku ili razgovor sa terapeutom mogu biti korisni ako osjećaj preopterećenosti ne prolazi. Najvažnije je ne težiti savršenstvu, već biti strpljiv prema sebi i brinuti o vlastitom zdravlju.

Izgaranje nije trajno stanje

Mnogi ljudi u nekom trenutku života dožive burnout, stanje koje se često javlja kao reakcija na dugotrajan stres i preveliko opterećenje. Iako su osjećaji iscrpljenosti, umora i stresa česti, oni ne moraju postati stalni dio svakodnevice.

Prepoznavanje prvih znakova izgaranja važan je korak prema promjeni, a male prilagodbe u svakodnevnim navikama mogu pomoći u vraćanju energije i ravnoteže. Razgovor s bliskim osobama, pronalazak vremena za odmor i postavljanje realnijih očekivanja prema sebi mogu biti važni koraci u suočavanju s ovim stanjem.