TO JE PITANJE postavljeno u anketi Hrvatskog autokluba, a rezultati su pomalo neočekivani.

U želji da dozna stav hrvatskih vozača o elektrifikaciji voznog parka, Hrvatski autoklub proveo je anketu na uzorku od 800 ispitanika u Hrvatskoj. 

Trenutno stanje

Prema podacima ankete, među vozačima su gotovo podjednako zastupljeni dizelaši i benzinci, a voze se najčešće na kraćim dionicama do 50 km (68% ispitanika svaki dan). Do 100 km vozi oko 32% ispitanika nekoliko puta tjedno, a 48% ispitanika vozi nekoliko puta godišnje dionice duže od 100 km. 

Još jednom se potvrdilo kako nam je vozni park (pre)star. Novije automobile (do pet godina starosti) vozi svega 22% ispitanika, i to većim dijelom iz Zagreba. Isti je udio vozača koji voze automobile starije od 16 godina. 

Kupovina električnog automobila

U ovakvom ozračju, u kojem je vozni park prosječno star preko 14 godina, nezahvalno je govoriti o kupovini novog električnog automobila. Istina, velik dio populacije sigurno (41%) ili možda (48%) bi kupio električni automobil ako za to ne bi imao financijskih barijera. 

Istovremeno, čak 66% vozača nema nikakvih iskustava s ovom vrstom automobila. Ne samo da nisu vozili električni automobil već se nisu u njemu vozili ni kao putnici. Gotovo isto vrijedi i za hibride, s kojima 64% nema nikakvog iskustva.  

Kad se uzmu u obzir financije i stanje sadašnjeg automobila, samo 16% vozača bi vjerojatno kupilo električni automobil u sljedećih godinu dana, a 15% kupilo bi hibridni. Kod 35% postoji mala ili nikakva vjerojatnost za kupovinu električnog automobila u sljedećih 15 godina, a kod 41% za kupovinu hibridnog automobila.

O poticajima se malo zna

Ispitanici najveći adut električnog automobila vide u povoljnijoj cijeni "goriva" te zaštiti okoliša. Nešto više od polovine ispitanih (56%) nije uopće upoznato s državnim subvencijama; pritom ih 10% nije nikad čulo za njih, a samo 46% je upoznato na informativnoj razini.

Kao najveći nedostaci električnog automobila istaknuti su cijena i doseg vozila, a slijede cijena nove baterije, broj punionica i dr. 

Najpouzdanijim izvorom informiranja za kupovinu električnog automobila smatra se osobni posjet autosalonima (62%) i iskustvo onih koji automobil već posjeduju (54%).

Zagrepčani imaju najviše iskustva s električnim automobilima

Anketa je pokazala da žene imaju manje iskustva s hibridima i električnim automobilima. Isto vrijedi i kad se gleda starost ispitanika - oni stariji su manje upućeni u elektrificirane pogone.  

Regionalne razlike uočavaju se između vozača u Zagrebu i okolici, među kojima je najmanje onih koji nemaju iskustva s električnim automobilima (55%) u odnosu na stanovnike Dalmacije (76%), koji su u najmanjoj mjeri upoznati s ovom vrstom automobila.

Koliki mora biti doseg?

Među vozačima je najviše (48%) onih koji smatraju da bi baterija trebala pružiti doseg, primjerice, od Zagreba do Splita (400 km), a po mogućnosti i dio puta natrag (750 km). Nešto više od trećine (37%) optimalnim dosegom baterije smatra udaljenost do 400 km, dok je najmanje onih (15%) koji očekuju da će s jednim punjenjem baterije moći prevaliti velike udaljenosti (više od 750 km).

Najveću prepreku kupovini električnog automobila predstavlja upravo baterija, koja se percipira kao glavni i skoro jedini važan element električnog vozila. Ispitanicima je poznato da ima ograničen doseg, ali im nisu poznati detalji vezani uz doseg, trajanje baterije, promjenjivost kapaciteta, cijenu nove baterije itd. Stoga je ispitanicima glavni uvjet kupovine rabljenog električnog vozila certificirana potvrda stanja baterije i predviđenog roka trajanja.

Anketa je pokazala da su hrvatski građani nedovoljno upoznati s električnim automobilima, ali i nedovoljno zainteresirani. Smanjen interes je, pak, prvenstveno uvjetovan nemogućnošću kupovine električnog vozila (percepcija visoke cijene) te mišljenjem kako treba pričekati da električni automobili budu konkurentniji.