STRES utječe i na mentalno i na fizičko zdravlje, a može povisiti i razinu šećera u krvi. Endokrinolog dr. Christopher Alcorn objašnjava da stres aktivira odgovor "bori se ili bježi". "To tijelu signalizira da oslobodi više šećera u krvotok kako bi on, po potrebi, bio dostupan za energiju", kaže za Parade.

Endokrinologinja dr. Yesika Garcia dodaje da kronični stres može dovesti do povišenog šećera i smanjene osjetljivosti na inzulin, dok dr. Sirin Pandey upozorava da je posebno problematičan kod dijabetesa i predijabetesa.

"Taj je odgovor koristan u kratkim intervalima, ali kada stres postane kroničan, može dovesti do povišene razine šećera u krvi i smanjiti osjetljivost tijela na inzulin", navodi dr. Garcia. Šest endokrinologa za Parade otkrilo je da u stresnim danima prvenstveno biraju proteine, nezasićene masti i vlakna.

Doručak kao temelj

Svih šest liječnika stresne dane započinje doručkom s proteinima, nezasićenim mastima i vlaknima, a petero najčešće bira grčki jogurt s bobičastim voćem i chia sjemenkama.

"Svako jutro nastojim započeti uravnoteženim doručkom s proteinima, vlaknima i zdravim mastima. To mi pomaže održati stabilnu energiju kroz cijelo prijepodne", podijelila je endokrinologinja dr. Nairi Berner. Dr. Alcorn pritom bira poznate namirnice koje mu neće izazvati probavne smetnje.

Dr. Rekha Kumar bira tortilju od cjelovitog pšeničnog zrna s bjelanjcima, fetom i špinatom, dok dr. Ayushi Dixit jede omlet s povrćem, pola avokada i bobičasto voće.

"Često sačuvam polovicu za sredinu prijepodneva. Time sprječavam pad šećera u krvi i održavam energiju tijekom uzastopnih sastanaka ili pregleda pacijenata", objašnjava dr. Kumar. Dodaje da na posao nosi vodu s kreatinom i elektrolitima kako bi pridonijela hidraciji.

Prehrambene strategije za stresna razdoblja

Svih šest liječnika savjetuje da se obroci ne preskaču. Dr. Pandey preporučuje kombiniranje proteina, nezasićenih masti i složenih ugljikohidrata, poput integralnih krekera s maslacem od kikirikija ili smeđe riže s mesom, te izbjegavanje visoko prerađene hrane. Dr. Dixit preporučuje i manje kofeina ujutro te alkohola navečer.

Dr. Alcorn savjetuje planiranje obroka unaprijed i izbjegavanje prejedanja, koje može uzrokovati malaksalost i utjecati na šećer u krvi. "Jedite dok ne osjetite sitost, ali ne i prepunjenost, otprilike do 80 posto", kaže.

Što još pomaže?

Dr. Dixit preporučuje kratku šetnju nakon jela, dok dr. Pandey savjetuje i aktivnosti koje ublažavaju stres. "Meditacija, vježbe disanja, slušanje umirujuće glazbe i razgovor s prijateljima ili obitelji mogu pomoći sniziti hormone stresa", tvrdi dr. Pandey.

Važan je i kvalitetan san. "San je jedan od najviše podcijenjenih faktora. Čak i samo jedna noć lošeg sna može učiniti tijelo otpornijim na inzulin idućeg dana", upozorava dr. Garcia. Zaključuje: "Jedna od najvećih zabluda je da se kontrola šećera u krvi svodi samo na izbjegavanje šećera. Zapravo je riječ o brizi za cjelokupno zdravlje."