UPORNA glavobolja, problemi sa spavanjem, opći umor ili slabija koncentracija na poslu ne moraju biti znakovi bolesti. Često se događa da ljudi takve simptome pripisuju zdravstvenim tegobama, iako pravi uzrok može biti stres koji utječe na zdravlje bez da smo toga svjesni, piše Mayo Clinic.

Kako stres djeluje na tijelo, misli i ponašanje

Posljedice stresa mogu se očitovati na tjelesnoj i psihičkoj razini te utjecati na ponašanje. Prepoznavanje tih simptoma prvi je korak prema njihovoj kontroli. Ako se stres zanemaruje, može pridonijeti razvoju niza zdravstvenih problema, kao što su visoki krvni tlak, bolesti srca, moždani udar, pretilost i dijabetes.

Na fizičkoj razini, stres se često manifestira kao glavobolja, napetost ili bol u mišićima i bol u prsima. Česti su i umor, probavne smetnje, problemi sa spavanjem i promjene u libidu. Dugotrajna izloženost stresu može oslabiti imunološki sustav, zbog čega osoba češće obolijeva.

Stres značajno utječe i na raspoloženje. Može izazvati anksioznost, nemir, razdražljivost i ljutnju. Neki ljudi osjećaju manjak motivacije i fokusa, imaju probleme s pamćenjem ili se osjećaju preopterećeno. U težim slučajevima mogu se javiti tuga ili depresija.

Promjene u ponašanju također su čest pokazatelj stresa. One uključuju prejedanje ili gubitak apetita, izljeve bijesa, povlačenje od prijatelja i društvenih aktivnosti te izbjegavanje tjelovježbe. Neki se okreću nezdravim navikama poput pojačane konzumacije duhana, alkohola ili zlouporabe droga.

Preuzimanje kontrole i aktivno rješavanje problema

Ako primijetite simptome stresa, važno je poduzeti korake za njegovo rješavanje jer to donosi značajne zdravstvene koristi. Preporuka je da se izdvoji vrijeme za fizičku aktivnost, po mogućnosti većinu dana u tjednu. Korisne su i tehnike opuštanja poput dubokog disanja, meditacije, joge, tai chija ili masaže.

Važno je i održavati smisao za humor, provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima te odvojiti vrijeme za hobije kao što su čitanje, slušanje glazbe ili šetnje. Pisanje dnevnika može pomoći u procesuiranju osjećaja. Uz to, ključni su kvalitetan san i uravnotežena, zdrava prehrana, a treba izbjegavati duhan i prekomjerni alkohol.

Pritom je bitno usredotočiti se na aktivne načine borbe protiv stresa. Pasivne metode, na primjer gledanje televizije, surfanje internetom ili igranje videoigara, mogu pružiti trenutno opuštanje, ali dugoročno mogu čak i pojačati stres.

Kada je potrebno potražiti pomoć

Ako niste sigurni je li stres uzrok vaših simptoma ili ako tegobe ne prolaze unatoč promjenama životnog stila, obratite se liječniku. Liječnik može provjeriti postoje li drugi mogući uzroci vaših problema. Možete razmisliti i o razgovoru sa terapeutom, koji vam može pomoći otkriti izvore stresa i naučiti nove strategije suočavanja.