STEATOZA jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna jetra, stanje je koje se može pojaviti bez najave. Razvija se postupno i bez simptoma pa mnogi ljudi nisu ni svjesni da je imaju. Često se otkrije slučajno, tijekom pretraga za druge zdravstvene probleme. Budući da MASLD u početku ne uzrokuje bol niti pokazuje jasne znakove, lako ga je zanemariti, ali posljedice mogu biti ozbiljne. Bez liječenja, stanje može napredovati do težih bolesti jetre.

"Kako se naša prehrana sve više oslanja na visoko prerađene namirnice, tako rastu stope pretilosti i učestalost MASLD-a", ističe za Parade dr. Pradnya Mitroo, gastroenterologinja. Ona napominje da 70 posto osoba s dijabetesom tipa 2 te 70 do 80 posto pretilih osoba ima to stanje.

Dr. Marta Tejedor Bravo, hepatologinja sa Sveučilišta u Iowi, objašnjava da pretilost i dijabetes tipa 2 povećavaju rizik od nakupljanja masti u jetri. To može izazvati upalu, a s vremenom i ožiljke na organu, zbog čega su ta stanja ključni faktori rizika za MASLD. Obje liječnice ističu jednu jednostavnu naviku koja može smanjiti taj rizik, a posebno je korisna za ljude koji većinu dana sjede.

Jednostavna navika za sve koji dugo sjede

Većina ljudi provodi velik dio dana u sjedećem položaju. Mnogi su zbog posla vezani za računalo, a nakon radnog vremena često je lakše opustiti se na kauču nego biti aktivan. Takav način života, međutim, ima svoju cijenu. Znanstvena istraživanja potvrđuju da je fizička neaktivnost jedan od glavnih neovisnih faktora za razvoj MASLD-a.

Dr. Tejedor i dr. Mitroo preporučuju jednostavnu naviku za sve, a osobito za one koji mnogo sjede: kratku šetnju nakon svakog obroka.

"Šetnja nakon jela pomaže spriječiti nagli skok šećera u krvi. Dok hodate, mišići koriste šećer iz krvotoka za energiju, čime se smanjuje količina šećera koju jetra mora obraditi. Redovite šetnje pomažu tijelu da učinkovitije upravlja šećerom, što smanjuje nakupljanje masti u jetri i poboljšava odgovor na inzulin, hormon ključan za kontrolu šećera", izjavila je dr. Tejedor.

Dr. Mitroo se poziva na znanstvena istraživanja koja pokazuju da samo hodanje, čak i bez promjena u prehrani, značajno smanjuje masnoću u jetri. "Hodanje također podupire zdravlje jetre jer potiče proizvodnju peptida koji smanjuju upalne procese u tom organu", dodaje liječnica.

Ona naglašava studije koje potvrđuju da šetnja nakon jela znatno učinkovitije smanjuje skokove glukoze od vježbanja prije obroka. "To je iznimno važno jer se pokazalo da 30 posto masti koja se nakuplja u jetri nastaje upravo u njoj kao izravan odgovor na te skokove šećera nakon jela."

Osim što smanjuje upalu i nakupljanje masti, dr. Mitroo kaže da hodanje obnavlja funkciju crijevne barijere, koju narušava prehrana bogata prerađenim namirnicama. To pomaže u vraćanju ravnoteže crijevne mikrobiote. "To je ključno jer znamo da poremećaj crijevne flore aktivira upalne puteve koji ubrzavaju napredovanje MASLD-a", objašnjava ona.

Ostale prednosti šetnje nakon obroka

Kratka šetnja nakon jela nije dobra samo za jetru, nego koristi cijelom tijelu. Prema riječima dr. Tejedor, dovoljno je samo 10 minuta hodanja da se snizi razina šećera u krvi, što pokreće niz korisnih učinaka u organizmu.

Primjerice, bolja kontrola šećera pomaže tijelu da lakše probavi hranu, a to je dobro i za srce. "Smanjenje skokova šećera može zaštititi krvne žile i dugoročno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti", objašnjava liječnica.

Uravnotežena razina šećera u krvi podržava i mentalno zdravlje. Kada uvedete kratku šetnju nakon jela, vjerojatno ćete primijetiti da vam je razina energije stabilnija tijekom dana i da ste boljeg raspoloženja. Nagli padovi šećera, naime, često uzrokuju umor i razdražljivost.

Znanost potvrđuje da je hodanje nakon obroka korisno i za održavanje tjelesne težine. Članak objavljen u časopisu International Journal of General Medicine otkrio je da je hodanje odmah nakon jela učinkovitije za mršavljenje nego čekanje sat vremena prije šetnje.

Kako još možete smanjiti rizik?

Iako je kratka šetnja odličan početak, i druge navike mogu pomoći. Što se tiče prehrane, dr. Mitroo ističe da je mediteranska prehrana izvrstan izbor za smanjenje rizika od kroničnih bolesti, među kojima je i MASLD. Taj se način prehrane temelji na voću, povrću, biljnim proteinima, plodovima mora i maslinovom ulju, uz minimalan unos prerađene hrane i crvenog mesa.

"Visoko prerađena hrana mijenja naš mikrobiom, što uzrokuje neravnotežu i pridonosi upali jetre karakterističnoj za MASLD", kaže dr. Mitroo. Ona dodaje kako je posebno važno paziti na unos šećera i poručuje: "Ljudi moraju razumjeti da MASLD uzrokuje šećer, a ne masnoće."

Još jedan način zaštite jetre jest smanjenje konzumacije alkohola. "Alkohol može pogoršati oštećenje jetre kod osoba s MASLD-om. Istraživanja pokazuju da čak i umjerene količine alkohola mogu ubrzati napredovanje bolesti. Zato stručnjaci preporučuju ograničavanje unosa, a osobe s uznapredovalim ožiljcima na jetri trebale bi potpuno izbjegavati alkohol", upozorava dr. Tejedor.

Također je važno redovito i kvalitetno spavati. "Kvalitetan san je presudan jer je loš san značajan faktor rizika za razvoj MASLD-a. Isprekidan ili prekratak san uzrokuje znatan pad osjetljivosti na inzulin, čak i nakon samo jedne neprospavane noći", objašnjava dr. Mitroo.

Smanjenje rizika od MASLD-a ne svodi se na jednu naviku, važan je cjelokupni životni stil. Ipak, uvođenje desetominutne šetnje nakon svakog obroka odličan je prvi korak prema boljem zdravlju, koji će koristiti cijelom organizmu.