POVREMENA zaboravljivost dio je svačijeg života, no s godinama se mnogi pitaju je li zaboravljeni ključ ili ime koje im je "na vrhu jezika" samo prolazna smetnja ili rani znak ozbiljnijeg problema. Zbog toga je ključno znati razlikovati uobičajene promjene povezane sa starenjem od simptoma koji zahtijevaju liječničku pozornost.

Upravljanje rizicima i prevencija

Postavlja se pitanje može li se demencija spriječiti. Dr. Nicholas Doher, neurolog specijaliziran za kognitivnu i bihevioralnu neurologiju, objašnjava za Parade da genetika i starenje ostaju glavni faktori rizika.

"Svaki slučaj demencije nije moguće spriječiti promjenom prehrane i životnog stila, ali istraživanja jasno pokazuju da kontrola nad promjenjivim faktorima rizika tijekom života može odgoditi velik broj slučajeva", kaže dr. Doher. On dodaje da promjene životnih navika ne jamče zaštitu od bolesti, ali mogu smanjiti rizik i odgoditi pojavu simptoma.

Među najvažnijim navikama ističe brigu o zdravlju srca. Izbjegavanje pretilosti, visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka izravno smanjuje rizik od demencije, što je potvrdila i velika studija iz 2025. provedena u 204 zemlje. Drugi ključni faktor je nepušenje, jer pušači, prema istraživanju iz 2025. objavljenom u časopisu BMC Public Health, imaju oko 31 posto veći rizik od razvoja demencije.

Dr. Doher kao važne preventivne mjere navodi i redovitu tjelovježbu, kvalitetan san, prehranu temeljenu na biljkama i nezasićenim mastima, ograničavanje alkohola, zaštitu sluha i vida, kontinuirano učenje te održavanje društvenih kontakata.

Zaboravljivost kao prirodni dio starenja

Postoji jasna razlika između prolazne zaboravljivosti i simptoma neurodegenerativne bolesti. "Kako ljudi stare, može im trebati više vremena da se sjete nekog imena ili nauče novu vještinu, ali informacija je i dalje prisutna. Demenciju, s druge strane, uzrokuju bolesti koje oštećuju mozak i ometaju svakodnevno funkcioniranje", pojašnjava dr. Doher.

Primjerice, ne treba se zabrinjavati zbog povremenog zaboravljanja imena kojeg se kasnije sjetite, gubljenja ključeva ili naočala. Normalnim se smatra i ako uđete u sobu i zaboravite zašto, ali se ubrzo prisjetite, kao i korištenje podsjetnika za organizaciju ili sporije usvajanje novih vještina. "Takve promjene mogu frustrirati, ali uglavnom ne ometaju samostalan život i najčešće nisu znak neurodegenerativnih bolesti", dodaje liječnik.

Simptomi koji mogu upućivati na demenciju

Kako objašnjava dr. Doher, ključna razlika je u tome što demencija narušava sposobnost svakodnevnog funkcioniranja. Rani znakovi demencije mogu uključivati ponavljanje istih pitanja jer se odgovori ne pamte, zaboravljanje čitavih razgovora ili nedavnih događaja te poteškoće s upravljanjem financijama i uzimanjem lijekova.

Osoba se može početi gubiti na inače poznatim mjestima, imati problema s praćenjem recepata ili uputa te pokazivati primjetne promjene u prosuđivanju i ponašanju. Poteškoće u pronalaženju riječi i praćenju razgovora također su jedan od simptoma, a često članovi obitelji prvi primijete kognitivni pad kojeg sama osoba nije svjesna.

Kada zatražiti liječničku pomoć

Ako primijetite takve znakove kod sebe ili bliske osobe, dr. Doher preporučuje posjet liječniku. "Rana procjena danas je važnija nego ikad prije", ističe on. Liječničkim pregledom i kognitivnom procjenom utvrđuje se točan uzrok, a važno je ne donositi preuranjene zaključke.

"Simptome mogu uzrokovati lijekovi, depresija, poremećaji spavanja, bolesti štitnjače, nedostatak vitamina, infekcije ili druga stanja koja se mogu liječiti", objašnjava dr. Doher. Ako se potvrdi dijagnoza demencije, postoje tretmani za ublažavanje simptoma, a kod nekih pacijenata u ranoj fazi Alzheimera određene terapije mogu usporiti napredovanje bolesti.

"Rana dijagnoza pacijentima i obiteljima daje vrijeme za planiranje budućnosti, povezivanje sa sustavima podrške, rješavanje pitanja vezanih uz sigurnost i uključivanje u klinička istraživanja dok osoba još može samostalno donositi odluke", naglašava liječnik.

Za kraj poručuje da promjene ne treba ignorirati. "Ne odbacujte probleme samo zato što 'starite'. Ako primijetite trajne promjene u pamćenju, razmišljanju ili ponašanju, reagirajte. Mnoga stanja koja utječu na kogniciju su izlječiva, a za ona koja nisu, rana dijagnoza omogućuje bolju skrb, planiranje i pristup novim terapijama koje mogu promijeniti tijek bolesti", zaključuje dr. Doher.