RIBA se već desetljećima smatra jednom od najzdravijih namirnica u prehrani, ali mnogi je i dalje jedu rijetko - najčešće tek povremeno ili tijekom posta. Nutricionisti se pritom slažu da bi riba trebala biti redoviti dio jelovnika jer je izvrstan izvor kvalitetnih proteina, vitamina D, joda i omega-3 masnih kiselina koje imaju važnu ulogu u zdravlju srca i mozga.

U praksi to znači da ribu ne treba čuvati samo za posebne prilike ili vikend ručkove. Upravo suprotno - stručnjaci preporučuju da se riba jede redovito tijekom tjedna, a izbor može biti puno širi i pristupačniji nego što mnogi misle.

>> Orada na brzinu

Koliko puta tjedno treba jesti ribu

Preporuke većine nutricionista i zdravstvenih organizacija prilično su jasne: ribu bi trebalo jesti najmanje dva puta tjedno. Idealno je da barem jedan od tih obroka uključuje tzv. masnu ribu, poput skuše, sardine ili lososa.

Masna riba posebno je vrijedna zbog visokog udjela omega-3 masnih kiselina, koje se povezuju s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, boljim zdravljem mozga i smanjenjem upalnih procesa u tijelu. Redovita konzumacija ribe također se povezuje s boljom kontrolom kolesterola i općenito kvalitetnijom prehranom.

Porcija ribe za odraslu osobu obično iznosi između 120 i 150 grama. To znači da bi dva riblja obroka tjedno već mogla imati značajan pozitivan učinak na zdravlje.

>> Srdele s mladim krumpirom i rikulom

Koju ribu je najbolje jesti - i koja je najpristupačnija

Iako se često ističu skupe vrste poput lososa ili tune, zapravo su neke od najzdravijih riba ujedno i među najpristupačnijima. Sardina je često na vrhu liste najzdravijih riba. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, kalcijem i vitaminom D, a pritom je relativno jeftina i lako dostupna, bilo svježa ili konzervirana.

Slično vrijedi i za skušu, koja je također iznimno bogata zdravim mastima i ima snažan nutritivni profil. Osim toga, riječ je o ribi koja je često znatno povoljnija od popularnih vrsta poput lososa. Za one koji preferiraju blaži okus, dobar izbor mogu biti oslić, pastrva ili orada. Iako sadrže nešto manje omega-3 masnih kiselina od masne ribe, i dalje su odličan izvor proteina i važnih minerala.

Važno je i kako se riba priprema. Nutricionisti savjetuju da se prednost daje pečenju u pećnici, pripremi na žaru ili kuhanju, dok bi duboko prženje trebalo biti tek povremena opcija.

Najjeftinija - najzdravija

Ispada da su često upravo najjeftinije vrste ribe među najzdravijima. Male plave ribe poput sardine i skuše nalaze se niže u hranidbenom lancu, pa u pravilu sadrže manje teških metala poput žive nego velike predatorske ribe. Istovremeno su iznimno bogate omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D i kvalitetnim proteinima.

Zbog toga nutricionisti često naglašavaju da nije potrebno kupovati skupe vrste ribe kako bi se dobile najveće zdravstvene koristi - upravo su pristupačne, lokalne vrste često nutritivno najvrjednije.

Zaključno, redovita konzumacija ribe ne mora biti skupa niti komplicirana. Dva riblja obroka tjedno - osobito ako uključuju sardinu, skušu ili drugu masnu ribu - mogu biti jednostavan korak prema zdravijoj prehrani.