PRIPADNICI starijih generacija, poput "boomera" i generacije X, odrastali su uz niz nepisanih društvenih pravila koja su usvajali od malih nogu. Već se od desetogodišnjaka očekivalo da poznaju i poštuju norme ponašanja koje su vrijedile za sve, uključujući odrasle. Riječ je o općim smjernicama koje nisu formalizirane u zakone, zbog čega ih mlađe generacije danas često ne poznaju ili ih svjesno zanemaruju, piše YourTango.

Poštovanje autoriteta

Generacije "boomera" i X odgajane su uz imperativ poštovanja starijih. Suprotstavljanje ili kršenje pravila u pravilu je vodilo do kazne, što kod mlađih generacija više nije čest slučaj. Iako mnogi "boomeri" smatraju da su današnja djeca manje pristojna, uzrok nije isključivo u njima, već u drugačijem odgoju koji ne stavlja naglasak na istu vrstu discipline. Razlika se danas povlači između općeg poštovanja, koje ostaje važno, i slijepog prihvaćanja autoriteta, koje se sve više preispituje.

Komunikacija licem u lice

Aktivno sudjelovanje u razgovoru, koje uključuje i kontakt očima, jedno je od nepisanih pravila koje generacija Z često zaobilazi. Glavni razlog je manjak iskustva u komunikaciji uživo, s obzirom na to da su odrasli uz dopisivanje putem interneta, gdje vještine razgovora nisu presudne.

Online komunikacija omogućuje promišljanje odgovora i ne zahtijeva praćenje energije sugovornika. Za razliku od njih, "boomeri" i generacija X nisu imali alternativu druženju u istoj prostoriji, pa su od djetinjstva razvijali vještine direktne komunikacije.

Ponašanje za stolom

Starije generacije pridavale su veliku važnost pravilima ponašanja za stolom. Roditelji "boomera" i generacije X strogo su inzistirali na bontonu, a djeca su brzo učila pravila, ponekad i kroz oštre kazne. Upravo zbog takvog iskustva, mnogi od njih kasnije su usvojili blaži pristup u odgoju vlastite djece.

Posljedica je da velik dio generacije Z smatra kako pravila poput držanja laktova podalje od stola ili korištenja ispravnog pribora za jelo pripadaju prošlosti i nisu važna.

Odnos prema radu i uspjehu

Radna etika značajno se razlikuje među generacijama. "Boomeri" i generacija X bili su znatno više usmjereni na rad. "Boomeri" su odrasli u poslijeratnom razdoblju s ograničenim resursima i poslovima, pa su odmalena učili da je naporan rad ključan za uspjeh.

Generacija X također je rano usvojila tu lekciju, iako su više težili ravnoteži između posla i privatnog života, ali su i dalje uspjeh izjednačavali s trudom. S druge strane, generacija Z vjeruje da se uspjeh može postići na zdraviji način. Prioritet im je mentalno zdravlje, zbog čega su manje skloni raditi do iznemoglosti i ne smatraju da je uspjeh vrijedan žrtvovanja osobne dobrobiti.

Nepristojno gledanje

Fenomen poznat kao "zurenje generacije Z" česta je pritužba starijih. Pripadnici mlađih generacija ponekad djeluju odsutno tijekom razgovora ili nesvjesno zure u nepoznate osobe. Za razliku od njih, "boomeri" i generacija X odgajani su s jasnom porukom da je takvo ponašanje nepristojno i neugodno za druge, pa su ga se rano odvikli.

Mladi danas često nisu ni svjesni da to rade, a objašnjenje se nalazi u preopterećenosti informacijama. U stanju mentalnog zamora, mozak teže procesuira društvene norme, pa se nepristojno gledanje zanemaruje kao mehanizam za izbjegavanje dodatnog stresa i "burnouta".