DOJENJE se često opisuje kroz njegove dobro poznate prednosti i izazove, no nova istraživanja pokazuju da je riječ o znatno složenijem procesu nego što se mislilo. Uspješno dojenje ne ovisi o raširenim mitovima, nego o točnim informacijama, stručnoj podršci i individualnim okolnostima svake majke i djeteta. Studije sve više upućuju i na važne veze između dojenja, majčina sna i mentalnog zdravlja nakon poroda. Psychology Today izdvojio je pet činjenica o dojenju koje bi trebala znati svaka majka.

Sastav majčina mlijeka mijenja se kroz dan

Sastav majčina mlijeka mijenja se tijekom dana. Razina kortizola, hormona koji potiče budnost i energiju, najviša je ujutro, a zatim postupno opada. S druge strane, unutarnji biološki sat potiče lučenje melatonina, hormona koji navečer pomaže tijelu da se pripremi za san.

Razine oba hormona u majčinu mlijeku prate taj dnevni ritam. Budući da novorođenčad još nema razvijen vlastiti 24-satni biološki ciklus, smatra se da im dojenje u različito doba dana može pomoći u prilagodbi, tako da su ujutro budnija, a navečer spremnija za spavanje.

Mlijeko se prilagođava djetetu

Majčino mlijeko mijenja svoj nutritivni, hormonalni i imunološki sastav kako bi se prilagodilo potrebama djeteta tijekom rasta. Sadrži biološki aktivne spojeve poput protuupalnih tvari, antimikrobnih enzima, citokina, imunoloških stanica, prebiotika, bijelih krvnih stanica i majčinih antitijela. Smatra se da ti spojevi mogu smanjiti rizik od određenih infekcija kod dojenčadi, uključujući upale uha i probavne tegobe.

Mit o nedovoljnoj količini mlijeka

Iako mnoge žene koje rano prestanu dojiti vjeruju da nemaju dovoljno mlijeka, to često nije točno. Takav zaključak majke nerijetko donose ako beba često plače, stalno traži hranjenje, budi se noću ili djeluje gladno nakon podoja. No nijedan od tih znakova sam po sebi nije pouzdan pokazatelj slabe proizvodnje mlijeka.

Pedijatri ističu da je najbolji način provjere pratiti broj mokrih i prljavih pelena te djetetov prirast na težini. Oko šest mokrih pelena dnevno, od četvrtog dana života, uz uredno dobivanje na težini, obično znači da dijete dobiva dovoljno mlijeka.

Važno je znati i da se proizvodnja mlijeka potiče čestim dojenjem na zahtjev. Ako majka iz straha da nema dovoljno mlijeka počne dodavati adaptirano mlijeko, proizvodnja se može smanjiti. Budući da je svaka situacija drukčija, važno je potražiti savjet liječnika ili stručnjaka za dojenje.

Složena veza dojenja i postporođajne depresije

Dojenje se povezuje s manjim rizikom od postporođajne depresije, ali razlozi za tu povezanost nisu jednostavni. S jedne strane, postoje mogući biološki mehanizmi. Dojenje potiče oslobađanje oksitocina, hormona koji smanjuje stres, umiruje i jača osjećaj povezanosti s djetetom.

Istodobno može sniziti razinu kortizola. Iako je kortizol koristan za budnost, njegova povišena razina može pridonijeti napetosti, pa niže razine mogu pomoći u smirivanju. Osim toga, biokemijske promjene povezane s dojenjem mogu ublažiti upalne procese u tijelu, koji se povezuju s postporođajnom depresijom.

S druge strane, postoje i druga moguća objašnjenja. Majke koje su se i prije poroda borile s depresijom ili anksioznošću, stanjima koja iscrpljuju energiju, mogu se rjeđe odlučiti na dojenje ili teže u njemu ustrajati. Depresija može pojačati i fizičku i psihičku bol, što dojenje može učiniti zahtjevnijim.

Na uspjeh dojenja i mentalno zdravlje utječu i vanjski čimbenici, poput financijske stabilnosti, podrške okoline i plaćenog dopusta. Ako je majka željela dojiti i u tome uspije, to može pojačati osjećaj kontrole i samopouzdanja, što može imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje.

Dojenje može značiti i bolji san

Iako se često pretpostavlja suprotno, istraživanja upućuju na to da majke koje doje u prosjeku mogu spavati nešto dulje. Pregled više od sedam studija, koje su obuhvatile više od 6000 majki, pokazao je da dojilje spavaju nešto više od majki koje ne doje.

Jedno od mogućih objašnjenja jest praktičnost noćnog hranjenja. Majčino mlijeko odmah je dostupno, bez pripreme bočice, miješanja ili zagrijavanja formule. Brže hranjenje može značiti da se i majka i dijete lakše vrate na spavanje.

Dojenje također potiče oslobađanje prolaktina i oksitocina, hormona koji mogu umiriti i majku i dijete. Prolaktin može produljiti fazu dubokog sna kod majke, što može ublažiti utjecaj buke i pridonijeti kvalitetnijem odmoru.

Hranjenje adaptiranim mlijekom također može stvarati bliskost i povezanost između roditelja i djeteta, no dojenje ima specifične biološke prednosti za majku i dijete. Najvažnije je da majke dobiju točne informacije, podršku i mogućnost izbora koji odgovara njihovoj situaciji.