NEDAVNO smo pisali o rizicima pušenja u trudnoći što je izazvalo mnoge negativne reakcije čitatelja koji su prvenstveno pomislili kako je riječ o riziku koji se dozvoljava i koji nije strašan. Strašan je, međutim, svaka trudnoća sa sobom nosi čitav spektar potencijalnih rizika, a pušenje je definitivno jedno od onih na koje društvo najviše upire prstom  i najglasnije prijeti svim dokazanim i nedokazanim rizicima. 

 

Pušenje je opasno za razvoj bebe u trudnoći jer tvari iz dima mogu proći kroz posteljicu i ući u krvotok fetusa koji se razvija. Nikotin ubrzava rad srca bebe i može usporiti razvoj pluća i dišnih putova dok ugljični monoksid smanjuje opskrbu kisikom što može smanjiti porođajnu težinu bebe. Ovo je teza koja se ponavlja, a koja uz sve ovo navedeno ima jedan važan detalj, a tiče se upravo riječi - može. A i ne mora, jer je mnogo djece koju su na svijet donijele majke pušačice, a koja su rođena savršena. Dakle, rizik je bio rizik i srećom nije donio štetne posljedice. I sada opet moramo reći, ne - ne želimo ovim poticati trudnice da puše, ako već i puše neka obavezno smanje broj cigareta na minimum jer pušenje jest rizik - za nerođene bebe. No još i više za one rođene. 

 

Postoji dakle nešto što se tiče pušenja i djece, a na koje društvo mnogo češće odmahuje rukom i ne viče.  U svakom slučaju više tolerira to nego trudnicu s cigaretom u ruci. Pogađate li o čemu je riječ? 

 

Stigla je zima, bircevi više nemaju vanjske terase pa će roditelji s djecom na kavicu otići u zatvoreni kafić. Ne morate niti biti pušači, no ukoliko maleno dijete zatvorite na samo jedan sat u prostoriju u kojoj se puši, vaše će dijete udahnuti više štetnih tvari od svih pušača zajedno koji se u tom trenutku nalaze u prostoriji. 
 

Vani je hladno, roditelji pušači koji će put možda zapaliti u svom domu, uz odškrinut prozor. Doći će vam gosti pa ćete taj dan tolerirati koju cigaretu više u svom domu. Otići ćete i vi u goste, na rođendane gdje će se skupiti društvo i uz prešutan dogovor malo se opustiti uz cigaretu. 
 

Ili ona poznata situacija - beba je došla doma u čist i mirišljav prostor bez dima, no kako dijete raste roditelji sve više i češće posežu za cigaretom misleći da su djetetova pluća ionako zdrava. Pa ipak, sada su već veliki i nikada dosad nisu imali problema s astmom, bronhitisima i slično. 

I tako dijete malo po malo postaje gori pušač od svojih roditelja, odnosno dim cigarete kojeg pasivno uvlači u svoj organizam, mnogo je gori od dima kojeg pušači udahnu u svoja pluća. Pasivno pušenje je pet puta gori problem od pušenja u trudnoći, no na taj se problem toliko  ne rogobori. Zar ne? 


 

Prema brojnim službenim podacima samo 15 posto duhanskog dima udišu sami pušači, dok ostalih 85 posto odlazi u zrak kao dim iz druge ruke koji je - pazite sada - višestruko štetniji i opasniji od dima je koji "iz prve ruke", odnosno cigarete kao prvog izvora, završio direktno u plućima pušača. 

 

Prvi izvor je takozvana glavna struja dima koju pušač udahne i opet izdahne. Drugi, mnogo opasniji izvor, je sporedna struja dima, koja odlazi direktno u zrak s vrha goruće cigarete, a taj dim iz druge ruke sadrži: dva puta više katrana koji se taloži u plućima i dišnim putevima i pet puta više ugljikovog monoksida koji smanjuje količinu kisika u krvi.

 

Dječja pluća koja se još razvijaju posebno su osjetljiva na utjecaje duhanskog dima i to iz više razloga. Ponajprije zbog fizičkog razvoja, ali i zato što djeca imaju veću frekvenciju disanja od odraslih i udišu više zraka u odnosu na svoju tjelesnu masu što znači da udišu i više dima, to jest kod njih se apsorbira više štetnih tvari kod iste razine izloženosti. 

 

Uz to dječji imunološkog sustav je slabije razvijen i teže se može suprotstaviti štetnim utjecajima. 

 

Izlaganje duhanskom dimu u prvih 18 mjeseci života povećava rizik obolijevanja dišnih puteva i do 60 posto. Pušenje roditelja je odgovorno za 20 do 40 posto  upala srednjeg uha njihove djece i za dvostruko češće astmatične simptome prije pete godine života. Razna istraživanja pokazala su, da djeca koja žive u pušačkim obiteljima, imaju povećani rizik za nastanak meningitisa, oštećenja mentalnog zdravlja, razvoj autizma te niske vrijednosti vitamina C u organizmu. O kancerogenosti dima od pasivnog pušenja da i ne govorimo. 

 

Naravno, ni tu ne smijemo biti brutalni jer mnogo je roditelja koji svoju djecu neće svakodnevno izlagati duhanskom dimu, međutim morate znati da dim cigarete ostaje u prostoriji još najmanje osam sati pa brzinsko otvaranje prozora da se prostorija izrači, isto kao i pušenje uz odškrinut prozor ne drže vodu. Dim iz druge ruke, onaj štetniji od prvog dima, neminovno će ući u dišne organe i krvotok vašeg djeteta. 

 

Pasivno pušenje djece stoga predstavlja vrlo ozbiljan javno zdravstveni problem jer će takvo dijete jednoga dana postati čovjek. 


 

Postoji jedna studija provedena većem broju djece starosti od 3 do 15 godina kojima je mjerena razina jednog spoja u krvi i urinu djece,  a koji uzrokuje oštećenje stijenki krvnih žila. Utvrđeno je da je razina tog štetnog spoja povećana za 50 posto, ako je jedan od roditelja redoviti pušač te do 130 posto ako su oba roditelja pušači, u odnosu na djecu koja nisu bila izložena pušenju roditelja. Rezultat je pojašnjen i time da su takva oštećenja stijenki krvnih žila idealna podloga za razvoj aterosklerotskih plakova i koronarne bolesti srca.
 

Ne smijemo pritom zaboraviti ni astmu koja je vodeća kronična bolest kod djece, a koja se također blisko povezuje s pasivnim pušenjem. 
 

Nakon nekoliko godina izlaganja duhanskom dimu dijete ima dvostruko veći rizik razvoja raka pluća u odrasloj dobi u odnosu na dijete koje nije bilo izloženo.