Foto: Ilustracija Index, privatna fotografija

PREHRANA je vrlo složen proces i njegova uloga je osigurati dostatnu - izbalansiranu  opskrbu organizma hranjivim komponentama. Unos hrane i pića uzrokuju tri stvari, a to su apetit, glad i žeđ.

Neka hrana nam je draža pa je pri samoj pomisli na nju apetit prisutan iako se on pojavljuje po informaciji iz želuca tj. sekrecijom kiseline u želucu. Kada "pospremimo" željeni sadržaj u probavni sustav, pojavljuje se osjećaj sitosti (oponent apetitu), dok iz praznog želuca dolaze   kontrakcije koje izazivaju glad.

No pojavu osjeta gladi uzrokuje i hipoglikemija što je vrlo važno kod redukcijskih dijeta.

Žeđ je vrlo intenzivan osjećaj i nikada ga ne smijemo zanemariti te je potrebno redovito unositi tekućinu. Ponekad se osjećaji gladi i žeđi isprepleću te ukoliko znamo da nam je želudac dovoljno osiguran, a pojavljuje se osjećaj gladi moguće je unosom čaja, soka ili vode otkloniti osjećaj zbunjenosti.

Uz more informacija, visoku educiranost zainteresiranih i dosta veliku primjenu usvojenog znanja u praksi problem nezadovoljstva tjelesnom masom je veliki, a i epidemiološki podaci o debljini su zabrinjavajući. Uporno griješimo u organiziranju prehrane, a često te pogreške i ne primijetimo.

Pogledajte neke najčešće primjere ljudskih pogrešaka:

1. Uz disciplinu u jelu izostaje disciplina u piću. Tako se zanemaruje činjenica da 1 dcl gaziranog soka ima oko 50 kcal (to znači da litra ima 500 kalorija!), a kada je u pitanju pivo energetska vrijednost na samo 1 dcl je od 45 do 55 kcal (ovisno o vrsti piva). Vino ima oko 70 kcal po 1 dcl pa se često događa da zapravo ne jedemo previše, a debljamo se kalorijama iz napitaka.

2. Česta nenamjerna pogreška su dodaci koji hranu čine slasnom i gotovo su redoviti dio obroka. Sa 100 g kečapa unosimo oko 100 kcal, dok sa istom količinom majoneze unosimo čak 750 kcal!100 g senfa ima 105 kcal, no zbog intenzivnog okusa rijetko pretjerujemo sa senfom.

3. Zamka iz prakse je neuravnotežen unos kalorija tijekom dana. Znanstveno je utvrđeno kako je idealan raspored sljedeći:

Doručak      25 posto dnevnog unosa

Ručak         40 posto dnevnog unosa

Međuobrok  15 posto  dnevnog unosa

Večera        20 posto dnevnog unosa

Prema nekim autorima do ručka bismo trebali unijeti čak 40 posto predviđenog dnevnog unosa!

Pitanja i odgovori:

P: Zanima me što je najbolje jest za večeru. Dolazim u 20:00 iz škole i onda jedem. Većinom su to 2 kuhana jaja i pola šnite kruha ali znam da nije zdravo jest više od 2 puta na tjedan jaje. Inače, ne volim jest piletinu ili nešto tipa toga za večeru.

O: Za  večeru je idealno konzumirati povrće i to 3 x tjedno kuhano, 2 x tjedno pečeno (u pećnici ili grill sa malo masnoće, a može i wok) te 2x tjedno u obliku salate kojoj se može dodati malo tune ili feta sira.

UZ navedeno, svakako je poželjna manja šalica kuhane integralne riže (moji ukućani obožavaju divlju rižu) ili kuhana heljda ili pak šalica slanutka. U slast!

P: Koja je po Vama od popularnih dijeta najzdravija. Ja se dvoumim između Dukana, UN dijete ili možda zone. Hvala

O: Nema dovoljno informacija u vašem pitanju temeljem kojih se može odabrati model redukcije tjelesne mase. Zona je najsličnija mediteranskoj prehrani pa spada u optimalnu prehranu. Preporučujem!

P: Poštovana, zanima me kako skinuti kilograme nakon trudnoće, s obzirom na to da dojim?  Htjela bih skinuti desetak kilograma...

O: Za početak je dobro voditi tzv. dnevnik jedenja pa vidjeti gdje se može napraviti korekcija, a da se ne naruši optimalno stanje. Posebno vodite računa o tome da točno i objektivno zapišete što jedete (količinu i učestalost ) te što pijete!

Idući tjedan Olja će pisati o celulitu! Imate li i vi pitanja za našu Olju, pošaljite ih na mail rouge@index.hr s naslovom Pitaj Olju!