DANAS je prestao moratorij na ovrhe, a po dostupnim podacima građani najviše duguju financijskim institucijama, dok su najčešća dugovanja za telekomunikacijske usluge.

Gledano po iznosu, građani najviše duguju bankama, što se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana za kreditne kartice, pa dug financijskom sektoru tako doseže udio od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima.

Koja su najčešća dugovanja?

Najčešći su vjerovnici iz područja telekomunikacija, no ukupan dug prema njima je nešto ispod pet posto.

Dugovanja po osnovi režija, kao što su voda, plin, električna energija, dosežu udio od oko 1,6 posto, pri čemu udio dugovanja za električnu energiju i plin iznosi oko 0,6 posto od ukupnog iznosa, dok udio za vodu i komunalne usluge iznosi oko jedan posto.

Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge.

Javni bilježnici zaprimali prijedloge za ovrhe tijekom moratorija

No, kažu i kako je tu i znatan broj prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge.

Naime, javni bilježnici su u razdoblju zastoja ovrha morali zaprimati prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ali nisu donosili ni otpremali rješenja strankama.

Fina je u odgovoru na Hinin upit iznijela procjenu da će od oko 170 tisuća zaprimljenih prijedloga kod javnih bilježnika postati pravomoćno njih oko 145 tisuća ili 85 posto.

No, pritom iz Fine napominju da su im to poznati podaci, ali da ne mogu znati koliko vjerovnika namjerava predati zadužnicu ili neku drugu osnovu za plaćanje na naplatu u Finu.

Ovrhe kreću u tri faze, evo kada koja počinje

Nastavak ovrha će se provoditi u tri faze - 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja, a od sutra će se pokretati ovrhe zaprimljene do kraja lipnja.

U prvoj fazi dostavljat će se rješenja donesena po prijedlozima zaprimljena zaključno s 30. lipnjem, u drugoj rješenja koja su zaprimljena do 31. kolovoza i u posljednjoj trećoj fazi rješenja donesena po prijedlozima zaprimljenima zaključno s 18. listopadom.

Provedbu u tri faze nakon isteka zastoja predložilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave, a Hrvatska javnobilježnička komora je taj prijedlog dostavila na oko 320 javnobilježničkih ureda.

Fina će tek zaprimati zahtjeve iz javnobilježničkih ureda

Najčešći oblik ovrhe je putem Fine, iz koje su izvijestili da su u razdoblju zastoja provedbe ovrhe, od 18. travnja do 30. rujna ove godine, zaprimili 217.655 ovrha za potrošače, pri čemu u prosjeku jedan ovršenik ima pet ovrha, a najčešće dvije.

Savjetnica Uprave u Fini Vinka Ilak je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog" istaknula da ih je u istom razdoblju lani zaprimljeno značajno više, oko 390 tisuća.

No napominje da Fina tek treba početi zaprimati zahtjeve iz javnobilježničkih ureda, pri čemu procjenjuje, s obzirom na provedbu u tri faze, da će Fina do kraja godine zaprimiti oko trećinu prijedloga "nakupljenih" kod bilježnika.

"To znači da ćemo na razini godine i dalje imati oko 30 posto novih ovrha manje no što ih je bilo prošle godine", ustvrdila je Ilak te pojasnila da se te faze odnose samo na nove ovrhe, za koje još nije doneseno rješenje o ovrsi, dok se s onim ovrhama s kojima se zastalo 18. travnja od ponedjeljka kreće u naplatu.

Salapić: Da se moratorij produžio do 2021., situacija bi bila još gora

Tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić rekao je u istoj emisiji da će u svakoj fazi na naplatu tako ići oko 60 i nešto tisuća ovrha.

Da se nastavilo s moratorijem, nakupio bi se još veći broj ovrha i onda bi situacija početkom 2021. bila još i gora, mišljenja je Salapić.

Najviše građana ima dug do 10.000 kuna

Podaci iz sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima Fine pokazuju da je najveći broj ovršenih građana, njih 109 tisuća ili 46 posto ukupno blokiranih građana, ovršen za iznose do deset tisuća kuna, a oni ukupno duguju 396 milijuna kuna. 

Na njihova dugovanja najčešće se odnose potraživanja po osnovi dospjelih, a neplaćenih računa za usluge teleoperatera ili radiotelevizijsku pristojbu, dugovanja po kreditnim karticama ili neplaćena porezna davanja.

Od ukupnog broja ovršenih potrošača, svaki treći ima ovrhu u korist banke ili druge financijske institucije, navode iz Fine.

No, podaci Fine pokazuju i da 1475 potrošača duguje čak 6,7 milijardi kuna, što čini 40,2 posto ukupnog duga građana, koji iznosi 16 milijardi kuna. Među njima ima pojedinaca s dugom i od 30-ak milijuna kuna.

Fina iznimno izvršavala osnove za plaćanje

Pojedinačna dugovanja od 500 tisuća do milijun kuna ima 1850 građana, čija ukupna dugovanja iznose 1,2 milijarde kuna, a ta dugovanja uglavnom se odnose na stambene kredite.

Nadalje, 101.500 građana je s pojedinačnim dugovanjima većima od 10 tisuća kuna, a manjima od 100 tisuća kuna, pri čemu ukupno duguju 3,6 milijardi kuna.

Fina je za vrijeme trajanja šestomjesečnog moratorija iznimno izvršavala osnove za plaćanje, koje se odnose na naplatu tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine, kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, zatim tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, mjerama osiguranja iz kaznenog postupka i slično, a za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima potrošača.

Po tim je osnovama krajem rujna blokirane račune imao ukupno 9661 potrošač, a najviše ih je u Zagrebu, 1871, Osječko-baranjskoj županiji, njih 850, Splitsko-dalmatinskoj, 819, Primorsko-goranskoj, 696, te Zagrebačkoj županiji, 692.

Otvaranje zaštićenog računa

Fina je zadnjih dana više puta savjetovala građanima koji imaju nepodmirena dugovanja ili misle da je neki vjerovnik pokrenuo prisilnu naplatu duga, da to besplatno provjere putem servisa e-Blokade te da otvaranjem zaštićenog računa osiguraju priljev novca koji se ne može ovršiti.

Dužnici koji nemaju dovoljno novca na računu za otplatu duga, a Fina je za njih zaprimila osnovu za plaćanje, trebaju otvoriti zaštićeni račun u Fini, a Fina će odmah potom naložiti banci otvaranje zaštićenog računa na koji će se uplaćivati zaštićena primanja poput onih po osnovi socijalne skrbi, naknade za bolovanje, dječjeg doplatka i slično te većine iznosa plaće ili mirovine.

Primjerice, ako umirovljenik ima mirovinu 4000 kuna, na zaštićeni račun se uplaćuje 3000 kuna, dok se 1000 kuna uplaćuje na redovni račun s kojeg banka potom sredstva prenosi ovrhovoditelju za otplatu duga. 

Dugovanja se mogu provjeriti u servisu e-Blokade

Građani mogu besplatno putem servisa e-Blokade, kojem pristupaju putem sustava e-Građani, provjeriti imaju li dug, tko je ovrhovoditelj, otvoriti zaštićeni račun te preuzeti sve dokumente vezane uz ovrhu.

Servisu se trenutno do danas nije moglo pristupiti zbog provođenja tehničkih aktivnosti, međutim, ovršenici imaju dovoljno vremena za otvaranje zaštićenog računa do sljedećeg očekivanog priljeva novca, poručuju iz Fine. 

Čak i u slučaju ako im se ovrha na novčanim sredstvima u ponedjeljak provede, a nisu otvorili zaštićeni račun, mogu to učiniti u roku od 60 dana jer se sredstva s računa ovršenika prenose ovrhovoditelju tek protekom navedenog roka, pojašnjava se. 

Iz Fine savjetuju dužnike da kontaktiraju vjerovnike te se pokušaju dogovoriti oko naplate duga jer je otplata duga dogovorom najbolji i najpovoljnije rješenje za dužnike i vjerovnike.

Izmjene Ovršnog zakona

Fina je 18. travnja zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba. Tako se zastalo s provedbom 1.089.620 osnova za plaćanje, a ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosio je 23,9 milijardi kuna.

Vlada je sredinom srpnja za još tri mjeseca, do 18. listopada, produžila rok trajanja posebnih okolnosti koje su se odnosile na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanih sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je na sjednici vlade, povodom prestanka zastoja moratorija na ovrhe, rekao da očekuje da će ovrha biti manje nego ih je bilo prije donošenja mjera, no i poručio da se obaveze moraju izvršavati.

Ovog tjedna u javnu raspravu su puštene izmjene i dopune Ovršnog zakona, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ustvrdio je da je vlada tim izmjenama pokazala socijalnu osjetljivost, jer će ovršni postupci biti oko 600 kuna jeftiniji, te se neće moći ovršiti primanja na osnovi božićnice, uskrsnice i drugih socijalnih davanja.