Foto: Hina

Hrvatski sabor svečanom sjednicom, koja je u nazočnosti predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, predsjednika Sabora i Vlade Željka Reinera i Tihomira Oreškovića te brojnih uzvanika počela oko podne, obilježava 25. obljetnicu hrvatske državnosti.

Sjednica je počela minutom šutnje za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana i sve hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu.

Prijepodne su zajednički vijenac na Oltaru domovine na Medvedgradu položili predsjednici Hrvatskog sabora Željko Reiner i  Vlade Tihomir Orešković te izaslanica predsjednice RH predstojnica njezina Ureda Anamarija Kirinić. Nakon toga su vijence poližili i zapalili svijeće na Mirogoju ispred spomenika Glas hrvatske žrtve - Zid boli te u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Vijenac je položio i izaslanstvo zagreba na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićžem.

Misu za domovinu u crkvi Sv. Marka služio je kardinal Josip Bozanić, a nazočni su bili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Sabora i Vlade Željko Reiner i Tihomir Orešković te brojni državni dužnosnici i prdstavnici javnog života.

“Razoružani i bez izgrađene diplomacije, suočeni s prvim terorističkim napadima velikosrpske agresije i pritiscima iz međunarodne zajednice, koja je još bila privržena očuvanju bivše jugoslavenske federacije, nismo imali mnogo izgleda na uspjeh. Ali imali smo ono najvažnije: odlučno državno vodstvo na čelu s dr. Franjom Tuđmanom, koji je politikom pomirbe i jedinstva iseljene i domovinske Hrvatske postigao narodno jedinstvo", kazala je predsjednica.
 Ocijenila je kako su upravo odlučnost i jedinstvo bili ključevi uspjeha Hrvatske, kako u borbi za samostalnost i slobodu, tako i na iznimno zahtjevnom putu međunarodne afirmacije.

"Sav taj put izgradnje države i njezine međunarodne afirmacije odvijao se u otežanim okolnostima rata, povratka i obnove, tražeći od nas iznimne duhovne i materijalne napore i ulaganja. To često zaboravljamo u svojoj sklonosti da se uspoređujemo s drugim državama i društvima. Ne smijemo, dakako, biti samozadovoljni, ali još je manje opravdano podlijeganje ogorčenom hiperkriticizmu. Republika Hrvatska demokratski je zrela, institucionalno izgrađena i pravno uređena država, a hrvatsko društvo nipošto nije ispod prosjeka europskih civilizacijskih standarda. Naprotiv, na nekim je područjima, kao što je zaštita prava manjina, iznad njih", ocijenila je predsjednica.

Naglasila je kako se Hrvatska u narednom razdoblju mora osloboditi nepotrebnih ideoloških prijepora, prije svega pitanja vezanih za Drugi svjetski rat. "Ne mislim da o tomu trebamo šutjeti. Naprotiv, dužni smo biti otvoreni povijesnoj istini, a svim žrtvama izražavati jednako poštovanje. Država u tome mora biti odgovorna i dosljedna, bez obzira na to tko obnaša vlast", ocijenila je.

Kao posebno važno područje društvenog razvoja istaknula je gospodarsku i demografsku obnovu, jačanje nacionalne sigurnosti, brigu prema Hrvatima u BiH i svijetu.

"Sve što sam rekla upućuje na temeljnu potrebu: vođenje jedinstvene državne politike, koja će biti sadržana u jasnim razvojnim ciljevima i očitovana provedbom odlučnih mjera radi njihova postizanja. Kako bismo to postigli, potrebno je ustrajno promicati zajedništvo svih relevantnih političkih i društvenih čimbenika u odgovornosti prema općem dobru te zaštiti i promicanju državnih i nacionalnih interesa", kazala je predsjednica.

Podsjetivši kako su pred Hrvatskom parlamentarni izbori, poručila je kako od njihovih sudionika očekuje krajnju odgovornost. "Treba sada zatomiti osobne ambicije, nezadovoljstva i sve ono što nam priječi jasan pogled na velike probleme našeg društva, koji traže odlučna rješenja", kazala je predsjednica.

Naglasila je kako na umu treba imati da ne postoje prijeka rješenja te izrazila vjeru da je Hrvatska dorasla sadašnjim i budućim izazovima, da može samosvjesno razvijati svoje tradicije i otvarati nove vidike društvenog i državnog razvoja.

"Našoj domovini ne treba ništa drugo osim nas samih. Bit ćemo uspješni onoliko koliko vjerujemo u sebe i koliko se dobro organiziramo na svim razinama društvenog života i oslobodimo svoje kreativne snage. Kultura dijaloga i odgovornosti pri tome su od prvorazredne važnosti", istaknula je predsjednica.

Reiner: Učinimo Hrvatsku onakvom kakvu smo je zamišljali prije 25 godina

I predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner podsjetio je kako je Hrvatska prije 25 godina Hrvatska učinila odlučni iskorak prema ostvarenju višestoljetnog sna Hrvata, prema neovisnosti i samostalnosti

Naglasio je kako je Hrvatska tada krenula na neizvjestan put, te da se gotovo goloruka usprotivila golemoj vojnoj mašineriji tzv. JNA i velikosrpskih pobunjeničkih snaga. "Naše jedino oružje koje smo tada imali bilo je naša odlučnost i naša spremnost da sačuvamo i obranimo tek rođenu demokraciju, slobodu i državu", kazao je Reiner.

"Bilo je opasno, ali je bilo i časno boriti se tih dana za Hrvatsku. Cijena koju smo platili za život u miru, slobodi i demokraciji bila je vrlo visoka. Današnji dan je prigoda da izrazimo zahvalnost i duboko poštovanje prema svima koji su pridonijeli uspostavi samostalne i neovisne hrvatske, u prvom redu hrvatskim braniteljima, ali i prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, bez čije vizije, odlučnosti, mudrosti i hrabrosti mnogo toga ne bi bilo ostvareno", istaknuo je Reiner.

Kao osnovni cilj današnje Hrvatske naznačio je brži gospodarski rast i zapošljavanje. "To je ono što građani Hrvatske od nas državnika i političara očekuju i to je ono o čemu ovisi budućnost ove zemlje, pa čak i sam njezin opstanak", rekao je Reiner.

Upozorio je da je gospodarska kriza plodno tlo za porast međusobnog nepovjerenja i nesnošljivosti. "Mi državnici i političari imamo najveću odgovornost da do toga ne dođe, da ostvarimo bolji život svih naših građana", ocijenio je Reiner te naglasio kako čvrsto vjeruje da Hrvatska ima budućnost.

"Pozivam sve da tu budućnost učinimo boljom i sretnijom, onakvom kakvom smo ju zamišljali prije 25 godina. Na to nas obvezuju i životi onih 15.000 koji su za Hrvatsku dali svoje živote, ali ne za ovakvu Hrvatsku iz koje mladi iseljavaju, u kojoj se teško živi, koja je sve više zadužena, u kojoj su ljudi nezaposleni i s blokiranim računima. Oni su svoje živote dali za jednu drugačiju Hrvatsku koju smo mi njima i našoj djeci obvezni ostvariti", istaknuo je Reiner.

Orešković: treba nam puno više odlučnosti, hrabrosti i vodstva

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković također smatra da je Hrvatska u proteklih 25 godina puno postigla. "Postali smo stabilna i funkcionalna demokracija, jedan od jamaca mira u ovom dijelu Europe, te dio europske obitelji – članica NATO-a i Europske unije. Članstvo u tim organizacijama pomoći će nam da uspješnije savladamo izazove koji dolaze – izazove globalizacije, financijske i ekonomske krize, novi izbjeglički val i političke nestabilnost u našem susjedstvu", ocijenio je Orešković.

Naglasio je, međutim, kako je još puno toga što Hrvatska još može postići. “Danas imamo svoju državu, ali moramo uložiti još veći napor u izgradnji njenih institucija. Moramo inzistirati da institucije brzo i efikasno djeluju i to uvijek u službi pravednosti", ocijenio je Orešković.

Naglasio je potrebu za puno više odlučnosti, hrabrosti i vodstva. "Liberalna demokracija i tržišno gospodarstvo europskog tipa nemaju alternative. One neće funkcionirati same od sebe nego moramo njegovati političku kulturu koja će ih održati. Naši građani moraju vidjeti da se osobno zalaganje isplati i da politika zaista štiti njihova prava i radi u njihovom najboljem interesu", kazao je.

Iako smatra kako je nemoguće očekivati slogu oko svih pitanja, poručio je kako “kao narod moramo biti složni oko temeljnih stvari.

“Danas možemo biti ponosni na sve što smo postigli u proteklih 25 godina. Uspjeli smo obraniti, osloboditi i obnoviti domovinu u najtežim okolnostima. Mi koji smo naslijedili ovu prekrasnu zemlju moramo biti dostojni žrtve koju su sinovi i kćeri ove naše domovine dali za slobodu", poručio je Orešković.

Uz državni vrh, svečanoj sjednici nazočili su i saborski zastupnici, predstavnici sudbene vlasti, vojske, policije i braniteljskih udruga, vjerski velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora, predstavnici sveučilišta, kulturnih i drugih javnih ustanova i udruga i drugi.

U povodu Dana državnosti, u Vukovaru su kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata vijence položili izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i Grada prevođena dožupanom Željkom Cirbom i gradonačelnikom Ivanom Penavom te izaslanstva policije, Hrvatske vojske i braniteljskih udruga.

 Molitvu na Memorijalnom groblju predvodio je gvardijan Franjevačkog samostana i vukovarski dekan fra Ivica Jagodić.

 U Palači Srijem je župan Božo Galić održao je u povodu praznika svečani prijem za predstavnike Županijske skupštine, gradonačelnike i načelnike, predstavnike vojske, policije, Ureda državne uprave, predstavnike Memorijalnog centra Domovinskog rata te braniteljskih i stradalničkih udruga.

Proslava i u Vukovaru

U sklopu obilježavanja Dana državnosti danas su u Vukovaru otkrivena spomen obilježja poginulim zapovjednicima obrane vukovarske četvrti Sajmište pukovnicima Petru Kačiću i Velimiru Đereku, poginulima u listopadu 1991. godine. Riječ je o unificiranim spomen-obilježjima čiju su izradu inicirali vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i Savjet za branitelje grada Vukovara s ciljem obilježavanja mjesta pogibije zapovjednika obrane Vukovara.

U listopadu prošle godine takvo je spomen-obilježje otkriveno na mjestu pogibije zapovjednika obrane Borova naselja general-bojnika Blage Zadre.

Spomen-obilježja rađena su u inoksu čime se šalje poruka o vječnosti kako spomenika tako i žrtava, a rad su vukovarskog branitelja Dubravka Duića-Dunje.

Na današnjoj su svečanosti spomen-obilježja dvojici vukovarskih heroja na mjestima njihove pogibije u Ulici Vatroslava Lisinskog i Ulici Tri ruže otkrili članovi njihovih obitelji. Molitvu u spomen na vukovarske heroje predvodio je fra Vjenceslav Janjić.

Uz Dan državnosti, Vukovarci u subotu obilježavaju i Međunarodni dan Dunava. U predvečernjim satima će se u središtu Vukovara, u organizaciji Grada, njegove Turističke zajednice i Športsko-ribolovne udruge organizirati bogat folklorni i tradicijski program uz tradicionalne riblje specijalitete i gastro specijalitete gostiju iz Sinja.

25. lipnja 1991.

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991.

"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik Franjo Tuđman, čiji je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana.

Brijunska deklaracija

Istoga dana svoju suverenost i samostalnost proglasila je i Slovenija.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991.

Po isteku moratorija, Hrvatska je 8. listopada 1991. raskinula je državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država, no već u prvim danima samostalnosti suočava se s oružanom pobunom srpskih ekstremista i agresijom JNA u kojoj je okupirano više od četvrtine hrvatskog državnog teritorija.

Hrvatski narod ustao je u obranu Domovine i, trpeći teška razaranja i uz brojne ljudske žrtve, dočekao međunarodno priznanje 15. siječnja 1992.

Vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja" 1995. je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u zapadnoj Slavoniji, na Banovini i Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1998.

Slijedila je obnova zemlje i proces njezina ulaska u euroatlantske integracije. Hrvatska je od 1. travnja 2009. punopravna članica NATO-saveza, a od 1. srpnja 2013. i Europske unije.

Predsjednica Republike Grabar-Kitarović tradicionalno će uz Dan državnosti u svome Uredu organizirati i svečani prijem (18,30 sati, Pantovčak 241.)

Na svečani prijem pozvane su stotine uzvanika, bivši premijeri, predsjednici, novinari, glazbenici, no ne i bivša premijerka Jadranka Kosor.

Podsjetimo, Kosor se prije nekoliko dana požalila da pozivnicu za svečani prijem nije dobila, što je po njenom protivno Ustavu. Tvrdi kako je to znak da je za Kolindu ona nepoćudna osoba te da će se danas vidjeti "tko je poćudan".