Foto: AFP

SADA kad više nije upitno hoće li (i kada će) Hrvatska ući u Europsku uniju, nameće se novi problem - hoće li nas tamo itko dočekati? Jose Manuel Barroso u srijedu je postao prvi ozbiljni europski čelnik koji je preko usta prevalio mogućnost raspada EU.

> Barroso: Europskoj uniji prijeti raspad

Barroso je u svom govoru pozvao na solidarnost, čvršću integraciju unutar eurozone, i žrtvovanje nacionalnih interesa za dobrobit zajednice. Dužnička kriza je, međutim, efektivno urušila mit o europskom jedinstvu. Nije trebalo niti nekoliko sati da Englezi u korijenu srežu Barrosov prijedlog poreza na financijske transakcije, koji bi bio blagoslov za zajedničku europsku blagajnu, ali nikome ne bi bio u nacionalnom interesu.

Jaki više ne žele spašavati slabe

Sa sličnim problemima Europa se ove godine susretala često, posebno prilikom dogovora o modalitetu sanacije grčkog duga. Dužnička kriza za sada je barem djelomično pod kontrolom, ali prijetnja širenja na Italiju i Španjolsku svakim danom sve je veća. No, Njemačka i Nizozemska od svog stava, bez obzira na sve, ne odustaju. Dosta im je žrtvovanja u svrhu spašavanja "najslabijih karika".

Dok Nijemci i Nizozemci zahtijevaju da svoj dio tereta podnese i privatni sektor (čitaj: privatne banke), tome se žestoko protive Francuzi. Ne zato što im je u interesu zaštita tržišnog kapitalizma, već zbog izloženosti francuskih banaka koje ionako balansiraju na rubu krize. Čini se da je razdor postao prevelik, na što je jučer upozorio i visoki europski dužnosnik, izvor Financial Timesa, koji tvrdi da čak sedam od 17 zemalja eurozone više ne želi spašavati Grčku. 

Raspad EU više nije katastrofična prognoza, nego realnost

Zbog nedostatka jedinstva na koje Barroso poziva, mnogi ugledni stručnjaci već predviđaju scenarij koji je donedavno bio svojstven samo najvećim katastrofičarima - najprije raspad eurozone, a zatim možda i Europske unije.

"Euro više nije moguće spasiti. Jedino pitanje je koliko dugo će europske vlade i Europska središnja banka odgađati neizbježno", napisao je u analizi za mađarski Index.hu Attila Szalay-Berzeviczy, glavni analitičar talijanskog UniCredita i bivši šef Budimpeštanske burze.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman, kolumnist New York Timesa, također upozorava na mogući raspad Europske unije. "Raspad EU i kriza europskih banaka mogli bi imati isti učinak kao i kolaps austrijske Credit-Anstalt banke 1931. godine. To je događaj koji je Veliku depresiju učinio 'velikom'. Europska unija više nema nikakvih sigurnosnih ventila", upozorava Krugman.