U VELIKOJ istrazi USKOK-a o izvlačenju novca iz HEP-a došlo je do novih priznanja, što će dodatno otežati situaciju uhićenim šefovima u HEP-u.

Još dvojica sve priznala

Kako doznaje Index, još dvojica građevinskih poduzetnika priznala su krivnju u aferi u kojoj je HEP oštećen za 1,2 milijuna eura. Uskok je nakon toga zatražio da ih se pusti iz istražnog zatvora. Nova su to priznanja višegodišnjeg izvlačenja novca iz državne energetske kompanije preko lažnih građevinskih radova i sumnjivih donacija.

Uskok je ranije potvrdio da je, na temelju kaznene prijave zadarske policije i financijskih izvida Porezne uprave, pokrenuo istragu protiv 20 osoba i dvije tvrtke zbog sumnje u zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita te pranje novca u sklopu zločinačkog udruženja. Među osumnjičenima je 19 hrvatskih državljana i jedna osoba s dvojnim, hrvatskim i talijanskim, državljanstvom,

Petero uhićenih je prilikom ispitivanja priznalo sve za što ih se tereti. doznao je ranije iznos. 

Namještanje poslova i fiktivni radovi

Kako navodi USKOK, osnovano se sumnja da su od listopada 2018. do prosinca 2025., u Zagrebu i drugim gradovima Republike Hrvatske, prvookrivljeni kao odgovorna osoba  HEP Upravljanja imovinom, HEP-ove tvrtke-kćeri i drugookrivljeni Nikola Domitrović, kao odgovorna osoba dvaju trgovačkih društava u njegovom vlasništvu, a od 1. listopada 2020. koordinator u Sektoru za održavanje neposlovne imovine prvog društva te od 20. srpnja 2022. i voditelj Službe za građevinsko održavanje navedenog Sektora te još petorica osumničenih kao odgovorne osobe više trgovačkih društava, povezali se u zajedničko djelovanje radi stjecanja znatne nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, neosnovanim isplatama računa za radove na objektima u vlasništvu drugog društva. Među tom petoricom je još jedan šef iz HEP-a, direktor HEP-ovih korprorativnih komunikacija Ivica Žigić.

Prema sumnjama USKOK-a, drugoosumnjičeni je, kao zadužen za nabavu, slao narudžbenice tvrtkama ostalih osumnjičenika za radove koji potom nisu obavljeni ili su obavljeni samo djelomično. Te tvrtke su ispostavljale račune koje je prvoosumnjičeni odobravao, iako su svi znali da radovi nisu izvedeni. Nakon uplate, veći dio novca prebacivan je na račune tvrtki u vlasništvu drugoosumnjičenog i trećeosumnjičenog, koji su ga podizali i dijelili s prvoosumnjičenim.

Također, prvoosumnjičeni je u dogovoru s još šestoricom osumnjičenika (VII-XII) namještao poslove njihovim tvrtkama. Zauzvrat je tražio da mu dio naplaćenih sredstava isplate preko tvrtki drugoosumnjičenog, četvrtoosumnjičenog i sedmoosumnjičenog. Taj novac je na kraju završavao kod prvoosumnjičenog i drugoosumnjičenog.

Na ovaj način plaćeni su računi za radove u vrijednosti od najmanje 4.9 milijuna eura. Sumnja se da su prvoosumnjičeni i drugoosumnjičeni za sebe uzeli najmanje 1.09 milijuna eura, dok su četvrtoosumnjičeni i petoosumnjičeni zadržali oko 54.000, odnosno 69.000 eura. Ukupna šteta za državne tvrtke procjenjuje se na najmanje 1.2 milijuna eura.

Lažne donacije i sponzorstva

Istražitelji sumnjaju i da su od siječnja 2019. do kraja 2022. prvoosumnjičeni, drugoosumnjičeni i trinaestoosumnjičeni, kao odgovorna osoba Sektora za komunikacije u državnoj tvrtki, dogovorili izvlačenje novca kroz neosnovane donacije i sponzorstva za sportske događaje.

Prvoosumnjičeni i drugoosumnjičeni angažirali su veći broj osumnjičenika da u ime svojih tvrtki podnose molbe za donacije, lažno prikazujući da organiziraju sportska događanja. Prvoosumnjičeni je potom, u dogovoru s trinaestoosumnjičenim, osiguravao da se te molbe odobre. Trinaestoosumnjičeni je, iako je znao da tvrtke nisu organizatori događaja i da novac neće biti namjenski potrošen, nalagao pripremu ugovora i osiguravao da se ne provodi kontrola utroška sredstava.

Državna tvrtka je tako sklopila ugovore o donacijama i sponzorstvima vrijedne 384.493 eura, od čega najmanje 321.490 eura nije potrošeno u navedene svrhe. Nakon isplate, osumnjičenici su dio novca koristili za osobne troškove, a dio su u gotovini ili preko računa prosljeđivali prvoosumnjičenom i drugoosumnjičenom.

Sumnja se da su prvoosumnjičeni i drugoosumnjičeni tako podigli najmanje 106.908 eura u gotovini. Uz to, s računa tvrtke drugoosumnjičenog plaćena je kupnja namještaja i materijala za renovaciju stana prvoosumnjičenog u iznosu od najmanje 214.819 eura. Kako bi prikrili tragove, drugoosumnjičeni je izrađivao lažnu dokumentaciju o organizaciji sportskih događaja.

Pranje novca kupovinom nekretnina

USKOK sumnja da su od početka 2021. do veljače 2024. prvoosumnjičeni, drugoosumnjičeni i dvadesetoosumnjičena pokušali prikriti nezakonito porijeklo novca. Iznos od najmanje 652.818 eura uložili su u kupnju nekretnina i druge imovine.

Prema uputama prvoosumnjičenog, drugoosumnjičeni je tim novcem kupio nekretninu u Zagrebu za 154.772 eura, više nekretnina na području Novske te još dvije nekretnine u vrijednosti od 185.000 i 85.000 eura na ime svojih tvrtki. Dvadesetoosumnjičena je s više od 257.000 eura koje je dobila od drugoosumnjičenog kupila nekretnine u Zagrebu i na Zlarinu te poslovne udjele u jednoj tvrtki.

USKOK će za desetero okrivljenika predložiti određivanje istražnog zatvora, dok za ostale nije bilo osnova za takav prijedlog.

Uhićen bivši SDP-ovac umiješan i u nedavnu aferu s psihijatrijskom bolnicom na zagrebačkom Jankomiru

Kako smo pisali jučer, Nikola Domitrović, koji je nekada vodio županijsku organizaciju SDP-a u Sisačko-moslavačkoj županiji i radio je u HEP-u. Riječ je o jednom od okrivljenika u nedavnoj aferi oko namještanja poslova u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na zagrebačkom Jankomiru.

Uhićena su i dvojica izvođača koji su povezivani sa sumnjivim radovima na psihijatrijskoj bolnici u Jankomiru. Moguće je zsto da su istražitelji upravo preko njihovih mobitela došli do novih dokaza za muljaže u HEP-u.

Tvrtke koje su izvodile građevinske radove bile su povezane s Gluićem i Domitrovićem, a sumnjivi radovi sežu u 2018. godinu.