DANAS je u Zagrebu kvaliteta zraka izuzetno loša, pokazuju podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije s pet mjernih postaja.

Na mjernoj postaji na Mirogojskoj cesti vrijednost čestica PM10 u 13 sati iznosila je 106.74 μg/m3, a vrijednost čestica PM2.5μg/m3.

Izuzetno loša kvaliteta zraka je na mjernoj postaji Zagreb 1. Vrijednost čestica PM2.5 u 13 sati iznosila je 123.15 μg/m3.

Zrak je, prema mjerenjima, izuzetno loše kvalitete i na stanici Zagreb 2. Čestice PM2.5 iznosile su 92.36 μg/m3.

Indeks kvalitete je izuzetno loš i na mjernoj postaji Zagreb 3 gdje su zabilježene vrijednosti čestica PM2.5 122.65 μg/m3. 

Na mjernoj stanici Zagreb 4 vrijednost čestica PM10 iznosila je 133.70 μg/m3, a čestica PM2.5 128.75.

S obzirom na (ne)kvalitetu zraka, iz Ministarstva savjetuju izbjegavanje fizičke aktivnosti na otvorenom.

Naime, prema smjernicama WHO-a iz 2021. dnevna (24-satna) srednja koncentracija PM2.5 trebala bi biti manja od 15 μg/m3, a srednja godišnja manja od 5 μg/m3. PM10 i PM2.5 su sitne čestice koje lebde u zraku i dolaze iz različitih izvora, najčešće su povezane s grijanjem i prometom.

Prema podacima koje je objavio IQAir, vrijednost čestica PM2.5 u Zagrebu iznosila je 159.2 μg/m3, što se razlikuje od podataka Ministarstva. Podsjetimo, švicarska kompanija IQAir objavljuje liste najzagađenijih gradova svijeta i proizvodi i prodaje uređaje za pročišćavanje zraka. Zbog toga postoji osnovana sumnja da bi kompanija mogla biti u sukobu interesa, odnosno da bi joj moglo biti u interesu prikazati situacije gorima nego što stvarno jesu kako bi ljudi mislili da su im proizvodi IQAira neophodni za zdravlje.

Što su PM10 i PM2.5 i kako nastaju?

PM10 su čestice promjera do 10 mikrometara (μm), a PM2.5 još sitnije, manje od 2.5 mikrometra. Njihovi izvori uključuju ložišta na ugljen, drvo ili naftne derivate koja emitiraju velike količine čestica, osobito u zimskim mjesecima.

Veliki onečišćivači su i automobili, posebno oni s dizelskim motorima. Postrojenja za obradu metala, proizvodnju cementa i druge industrijske aktivnosti također su značajan izvor. Plinske peći i štednjaci emitiraju dušikove okside i PM2.5 čestice, što doprinosi zagađenju u zatvorenim prostorima. 

Zašto su PM2.5 čestice opasne čak i pri niskim koncentracijama?

PM2.5 čestice dovoljno su male da prodiru duboko u pluća, pa čak i u krvotok, gdje mogu uzrokovati upalne procese i oksidativni stres. Istraživanja pokazuju da ne postoji "sigurna razina" ovih čestica - čak i koncentracije ispod preporučenih granica mogu uzrokovati zdravstvene probleme, osobito kod osjetljivih skupina poput djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.

Posljedice izloženosti onečišćenom zraku uključuju razvoj i pogoršanje akutnih bolesti kao što su astma, bronhitis i druge respiratorne bolesti.

Kronične posljedice uključuju razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i karcinoma pluća. Prema znanstvenim procjenama, u Europskoj uniji svake godine od posljedica udisanja onečišćenog zraka prerano umire oko 400.000 ljudi. Na razini EU, emisije iz plinskih štednjaka uzrokuju oko 40.000 preranih smrti godišnje, što je više nego od prometnih nesreća.

Zagreb ima posebno loš zrak zimi

Kvaliteta zraka u Zagrebu često se pogoršava u hladnom dijelu godine zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, povećane potrošnje fosilnih goriva i grijanja te emisija iz prometa. Problem postaje posebno izražen zbog tzv. temperaturne inverzije, pojave koja sprječava vertikalno miješanje zraka i uzrokuje zadržavanje onečišćujućih tvari u nižim slojevima atmosfere. Problem postaje veći kada duže vrijeme nema oborina koje bi očistile zrak. Ovo stanje rezultira visokim koncentracijama čestica PM10 i PM2.5, koje su opasne za ljudsko zdravlje.

Kako smo već pisali na Indexu, Zagreb i Hrvatska po onečišćenju zraka spadaju negdje u prosjek EU (grafika dolje).

Što je temperaturna inverzija?

Temperaturna inverzija je meteorološki fenomen pri kojem temperatura zraka raste s visinom, umjesto da pada kako je inače uobičajeno u atmosferi. Ovo stanje stvara sloj toplijeg zraka iznad hladnijeg, čime se sprječava podizanje toplijeg zraka u visinu i njegovo vertikalno miješanje.

Inverzija najčešće nastaje tijekom mirnih, vedrih i hladnih noći, kada se tlo brzo hladi, a s njim i zrak neposredno iznad njega. Topliji zrak iznad tog sloja stvara "poklopac" koji zarobljava hladan zrak i onečišćenja poput prašine, dima i čestica u blizini tla. Ova situacija je česta u zimskim mjesecima, osobito u urbanim područjima smještenim u kotlinama, poput Zagreba, jer dodatni izvori zagađenja (grijanje i promet) pogoršavaju situaciju.