Hrvatska je 36. od 124 zemlje svijeta po indeksu ljudskog kapitala

Hrvatska je 36. od 124 zemlje svijeta po indeksu ljudskog kapitala

Grafika: WEF

NACIONALNO vijeće za konkurentnost, kao Partner institut Svjetskog gospodarskog foruma, objavilo je rezultate Izvješća o ljudskom kapitalu, prema kojem se Hrvatska nalazi na 36. mjestu u konkurenciji od 124 zemlje svijeta.

Ovogodišnje izvješće naglašava da je talent, a ne kapital, ključan faktor koji povezuje inovacije, konkurentnost i gospodarski rast u 21. stoljeću. Također ističe i nadolazeće demografske promjene te mogućnost njihove procjene što omogućava pravovremeno planiranje radne snage. Ekonomije koje imaju stariju populaciju susreću se s potrebom bolje integracije mladih, žena, migranata i starijih radnika u radnu snagu svoje zemlje, navodi se u priopćenju.

Na vrhu Finska, Norveška, Švicarska, Kanada...

Prvih deset mjesta, prema Indeksu ljudskog kapitala, zauzimaju Finska, Norveška, Švicarska, Kanada, Japan, Švedska, Danska, Nizozemska, Novi Zeland i Belgija.

Indeks ljudskog kapitala sastoji se od dvije horizontalne teme – Učenje i Zapošljavanje – koje se provlače kroz pet, na godine podijeljenih, vertikalnih stupova (manje od 15 godina; 15 – 24; 25 – 54; 55 – 64; i 65 i više). Na ovaj način Indeks ocjenjuje uspjeh pojedine zemlje u razvijanju vještina i kompetencija ljudi kroz učenje te upotrebu stečenih znanja kroz produktivno zapošljavanje odnosno veličinu investicijskog jaza i implementacijskog jaza ljudskog kapitala neke zemlje.

Prva horizontalna tema – Učenje – sadržava nekoliko podtema koje se odnose na obrazovanje, a to su pristup obrazovanju, kvaliteta obrazovanja, stečena znanja i učenje na radnom mjestu. Druga horizontalna tema – Zapošljavanje – bilježi nekoliko dimenzija aktivnosti radne snage, a to su sudjelovanje u gospodarstvu, vještine i ranjivost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je u skupini zemalja Europe i Centralne Azije koja je druga regija globalno po Indeksu, nakon Sjeverne Amerike. Najbolje rangirane zemlje u grupi su Finska (1.), Norveška (2.) i Švicarska (3.) dok su najlošije Albanija (66.), Turska (68.) i Moldavija (71.). Od zemalja u okruženju bolja od Hrvatske je Slovenija (15.), dok je Srbija na 50. mjestu te Makedonija na 55. mjestu.

Loši smo po zaposlenosti

Hrvatska je dobro pozicionirana po prvom stupu, grupa ispod 15 godina (22.) i to po indikatoru postotka učenika koji završe upisano primarno ili sekundarno obrazovanje (10.) te jednakosti djevojčica i dječaka kod upisa u obrazovni sustav (1.).

Najlošije smo pozicionirani po drugom stupu, grupa od 15 do 24 godine (49.) i to zbog postotka stanovništva navedene dobne granice koje je zaposleno ili aktivno traži posao (114.) i stope nezaposlenosti (119.).

Kao problematična područja potrebno je još izdvojiti u trećem stupu, grupa od 25 do 54 godine indikator obrazovanja zaposlenika (113.) te stopu nezaposlenosti u ovoj dobnoj grupi (90.). Također u četvrtom stupu, grupa od 55 do 64 godine i petom stupu, grupa od 65 na dalje, indikator koji pokazuje postotak stanovništva dobne grupe od 55 do 64 godine koji aktivno rade ili traže zaposlenje (106.) odnosno dobne grupe 65 godina na dalje (113.).

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara