Lagumdžija: Iduća će godina biti godina ozbiljnih ustavnih reformi u BiH

Foto: Hina

ODNOSI država zapadnog Balkana su nakon izlaska iz faze međusobnih sukoba u proteklih nekoliko godina zastali na statusu quo i sada je potreban nov poticaj jačanju uzajamne suradnje kako bi se izbjegla mogućnost povratka na nekadašnje loše stanje, ocijenio je u petak ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija komentirajući ishod sastanka regionalnih lidera što ga je u Berlinu u četvrtak organizirala njemačka kancelarka Angela Merkel.

Lagumdžija je po povratku u Sarajevo novinarima kazao kako je taj skup dao snažan poticaj izradi infrastrukturnih projekata koji bi povezali države regije pri čemu posebnu važnost dobivaju oni vezani za Jadransko-jonski koridor i rekonstrukciju i izgradnju željezničke mreže, posebice one između BiH i Srbije odnosno Crne Gore.

Najavio je kako će se na operacionaliziranju tih projekata intenzivno raditi te o nekim od njih razgovarati već na marginama rujanskog zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, a potom i u listopadu kada bi se u Beogradu trebao održati novi sastanak ministara vanjskih poslova i gospodarstva država regije.

"Iduća će godina biti godina ozbiljnih ustavnih reformi"

Komentirajući značenje berlinskog skupa za BiH Lagumdžija je kazao kako je na njemu dat poticaj da se nakon izbora u listopadu odmah postigne dogovor o reformama koje je potrebno provesti a da se na tom temelju uspostavi nova vlast odnosno vladajuće koalicije.

"To je sasvim drugačiji pristup od dosadašnjeg kada smo se najprije mjesecima i godinama dogovarali o koalicijama pa tek onda razmatrali kakve su nam reforme potrebne", kazao je Lagumdžija.

Najavio je i kako će 2015. godina biti od iznimne važnosti za BiH jer bi tada trebalo biti otvoreno pitanje velikih političkih reformi.

"Iduća će godina biti godina ozbiljnih ustavnih reformi i tada ćemo imati nov dogovor o BiH", najavio je Lagumdžija.

Dodao je kako se očekuje da u pregovorima o ustavnim promjenama sudjeluju i ključne zapadne države no konačne odluke ipak bi trebali donijeti bosanskohercegovački političari.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara