Foto: Hina

HRVATSKE tvrtke katastrofalno malo ulažu u istraživanje i razvoj, a daleko previše u "beton" odnosno građevinske objekte, zemljišta i nekretnine, pokazuju poslovna izvješća tvrtki u posljednjih dvanaest godina, zaključno sa prošlom, 2013. godinom.

Poznati bloger Marko Rakar, objavio je na svojoj stranici mrak.org podatke za 1.015.627 tvrtki koje je prikupio iz financijskih izvještaja. Ti podaci su obrađeni i zbrojeni kao da se radi o jednoj tvrtki.

Za istraživanje i razvoj 0,069% prihoda, u nekretninama 72% imovine!

Izdaci za istraživanje i razvoj 2002. godine iznosili su preko milijardu kuna, odnosno 0,26% tadašnje imovine. No ulaganja su dodatno pala, pa je u posljednjoj godini „istraživanje i razvoj“ iznosilo samo 0,059% imovine, ili promatrano u odnosu na ukupni prihod – 0,069% prihoda.

Primjećuje se i veliko ulaganje u nekretnine. U dugoročnoj materijalnoj imovini, čak 72 posto imovine otpada na građevinske objekte, zemljišta i nekretnine.

Dr.sc. Marina Tkalec sa Ekonomskog instituta Zagreb, koju smo zamolili za komentar ovih podataka upozorava na lošu strukturu ekonomije, jer su resursi uposleni pretežno u neproizvodnim djelatnostima.

"Resursi su uposleni pretežito u neproizvodnim djelatnostima poput trgovine, građevine i financijske industrije. Čak je u posljednjih 15-ak godina zabilježeno i određeno seljenje resursa iz proizvodnih djelatnosti (poput prerađivačke industrije) u neproizvodne djelatnosti. Najočitiji primjer je nekretninski balon koji je prije 2008. privlačio i kapital i zaposlene, a koji se sada lagano ispuhuje.“, kaže Tkalec za Index.

Proizvodna imovina se smanjuje. Imovina u strojevima i alatima u 2012. iznosila je 18,6% dugotrajne imovine, dok je u 2013. pala na 15,3%.

Potraživanja su se od 2008. godine smanjila za 20 milijardi kuna, ali je njihova razina 64% veća u odnosu na 2002. godinu.

Kapital tvrtki u promatranom razdoblju mijenjao se manje nego ostale stavke. Od 2002. godine tvrtke su s 314 milijardi kuna kapitala došli na 367 milijardi.

Gomilanje gubitaka, i sporo "čišćenje" tržišta

Gomilaju se i gubici. Na početku promatranog razdoblja (2002. godine) preneseni gubitak iznosio je 59 milijardi kuna da bi danas bio 120 milijardi.

Problem je i sporo "čišćenje" tržišta pa mnoge tvrtke opstaju iako imaju ogromnih problema u poslovanju.

"Već se dugo govori o tome da se tržišta u Hrvatskoj sporo čiste, predstečajne nagodbe tome doprinose jer omogućavaju izbjegavanje stečaja, a time i likvidacije.“ , upozorava dr.sc. Tkalec.
Prihod tvrtki narastao je sa 363 milijarde kuna u 2002. na 593 milijarde u 2013. što predstavlja rast od 63%.

U krizi izgubljeno 14% prihoda

Najbolja godina bila je 2008. kada su ukupni prihodi iznosili 688 milijardi kuna što pokazuje da je u krizi izgubljeno 14% prihoda.

Troškovi osoblja u promatranom razdoblju porasli su za više od 50%, sa 48 milijardi na 77 milijardi koliko su iznosili 2013. godine.

No dr.sc. Tkalec upozorava da su troškovi osoblja od početka krize u padu, i da će se takav trend vjerojatno nastaviti.

"Troškovi osoblja rasli su do 2008. (vrhunac ekonomskog ciklusa) i nakon toga započinju padati uslijed otpuštanja i smanjenja plaća; u razdoblju između 2008. i 2013. godine troškovi osoblja smanjili su se za 9,5 posto. Izvjesno je da će se taj trend potvrditi i za 2014. godinu.“, smatra dr.sc. Tkalec.