Počeli izbori u Americi, objavljene zadnje ankete. Oglasio se Obama
AMERIKANCI danas izlaze na međuizbore za Kongres, koji se smatraju ključnim testom podrške predsjedniku Donaldu Trumpu na polovici njegova drugog mandata. Bira se svih 435 zastupnika Zastupničkog doma i 35 od 100 senatora. Republikanci trenutačno kontroliraju oba doma Kongresa, a izbori bi mogli bitno promijeniti odnos snaga u Washingtonu.
Demokrati se nadaju da će nezadovoljstvo Trumpovom politikom, rastom troškova života i ratom s Iranom iskoristiti za preuzimanje kontrole nad Kongresom i ograničavanje predsjednikove moći. Ankete pokazuju njihovu prednost u utrci za Zastupnički dom, dok je borba za Senat neizvjesnija. Trump je posljednjih tjedana intenzivno sudjelovao u kampanji, pozivajući svoje pristaše da podrže republikanske kandidate.
Savezna sutkinja Tanya Chutkan u Washingtonu privremeno je zabranila američkom Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu domovinske sigurnosti da saveznim državama dostavljaju popise birača za koje Trumpova administracija tvrdi da nisu američki državljani.
Administracija je tijekom proteklog mjeseca takve popise slala izbornim dužnosnicima u Kaliforniji i saveznoj državi Washington, tražeći da izdvoje njihove glasačke listiće radi dodatnih provjera. Sutkinja Chutkan, koju je imenovao bivši predsjednik Barack Obama, zaključila je da je administracija vjerojatno prekršila savezni zakon o zaštiti privatnosti i prekoračila svoje zakonske ovlasti.
Izborni dužnosnici upozoravaju da se na popisima mogu naći i američki državljani s pravom glasa jer su savezne vlasti uspoređivale podatke s nepotpunim i zastarjelim biračkim evidencijama.
Ovo je još jedan sudski neuspjeh Trumpove administracije uoči današnjih izbora za Kongres. Američki Vrhovni sud jučer je odbio njezin zahtjev da Kalifornija izdvoji glasačke listiće oko 20.000 osoba za koje administracija sumnja da nisu američki državljani.
Ekonomija i rast troškova života među glavnim su brigama američkih birača na današnjim izborima za Kongres. Iako je Donald Trump tijekom predsjedničke kampanje 2024. obećavao smanjenje cijena, mnogi Amerikanci i dalje su nezadovoljni troškovima hrane, stanovanja i goriva.
Važna tema je i rat s Iranom, koji je dodatno povećao gospodarske probleme. Iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca dovelo je do rasta cijena nafte i goriva. Trump se pritom suočava s kritikama jer je ranije obećavao okončati dugotrajne američke ratove.
Imigracija ostaje jedna od glavnih tema republikanaca. Trump strože kontrole na južnoj granici SAD-a predstavlja kao jedan od najvećih uspjeha svoje administracije, često uspoređujući rezultate s politikom svojeg prethodnika Joea Bidena.
Sve važnija tema postaje i umjetna inteligencija, posebno izgradnja velikih podatkovnih centara. Istraživanja pokazuju zabrinutost građana zbog njihova utjecaja na lokalne zajednice, potrošnju energije i gospodarstvo, dok Trump snažno podržava razvoj te tehnologije.
Saznajte koji bi ključni kandidati u utrkama za Kongres mogli odrediti budućnost Trumpove politike i kontrolu nad američkim parlamentom.
>> Opširnije
Bivši američki predsjednik Barack Obama oglasio se na društvenoj mreži X povodom današnjih izbora za Kongres i pozvao građane da izađu na birališta.
"Diljem zemlje razgovarao sam s ljudima kojima je dosta onoga što trenutačno vide od političara. Danas, na dan izbora, imamo moć glasati za kandidate koji će donijeti promjene koje su nam potrebne", poručio je Obama.
Rat s Iranom, koji je među američkim biračima izrazito nepopularan, jedna je od važnih tema današnjih izbora za Kongres. Samo dan uoči glasanja američke snage izvele su nove napade na iranski otok Qeshm u Hormuškom tjesnacu.
Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je o nekoliko eksplozija na otoku. Američki dužnosnici potvrdili su napade, opisavši ih kao ograničenu obrambenu operaciju. Prema njihovim tvrdnjama, napadi su bili odgovor na djelovanje iranske Revolucionarne garde, čiji su pripadnici pucali na američki zrakoplov.
Rat s Iranom dodatno je opteretio Trumpovu administraciju zbog rasta cijena goriva i životnih troškova, što demokrati koriste u predizbornoj kampanji.
Amerikanci danas glasaju na međuizborima za Kongres, ali konačni rezultati možda neće biti poznati tijekom izborne noći. Utrke u pojedinim saveznim državama vrlo su neizvjesne, a prebrojavanje glasova moglo bi potrajati zbog različitih pravila za glasanje poštom i prijevremeno glasanje.
Dodatna kašnjenja mogu izazvati ponovno prebrojavanje glasova i mogući sudski sporovi. Prva birališta zatvaraju se u ponoć po hrvatskom vremenu, a posljednja na Aljasci u srijedu oko 7 sati ujutro.
Bez obzira na ishod, američka politika brzo će se okrenuti sljedećim predsjedničkim izborima 2028. godine. I demokrati i republikanci pokušat će iskoristiti rezultate ovih izbora kao polazište za novu utrku za Bijelu kuću.
Posljednje ankete uoči američkih međuizbora pokazuju prednost demokrata nad republikancima. Prema prosjeku istraživanja koje prati Silver Bulletin, demokrati imaju prednost od 8.9 postotnih bodova. Oko 51 posto ispitanika podržava demokrate, a oko 43 posto republikance kada ih se pita kojoj bi stranci dali glas na izborima za Kongres.
No prednost na nacionalnoj razini ne znači automatski i osvajanje većine u Kongresu. U nekoliko saveznih država utrke za Senat iznimno su neizvjesne. Prema posljednjem istraživanju New York Timesa i Sveučilišta Siena, demokrat Abdul El-Sayed u Michiganu ima 11 postotnih bodova prednosti pred republikancem Mikeom Rogersom.
U Iowi je razlika znatno manja. Demokrat Josh Turek ima podršku 48 posto ispitanika, a republikanka Ashley Hinson 47 posto. Ishod izbora dodatno je teško procijeniti zbog promjena granica izbornih okruga u devet saveznih država. One bi mogle utjecati na raspodjelu mjesta u Zastupničkom domu, u kojem republikanci trenutačno imaju većinu.
U SAD-u su otvorena prva birališta na međuizborima za Kongres, koji se smatraju važnim testom podrške predsjedniku Donaldu Trumpu. Glasanje je počelo u Vermontu, a tijekom dana postupno se otvaraju birališta diljem zemlje.
Prema hrvatskom vremenu, birališta se od 12 sati otvaraju u New Yorku, New Jerseyju i Virginiji, od 13 sati u Georgiji, Michiganu i Pennsylvaniji, a od 16 sati u Kaliforniji. Zbog različitih vremenskih zona glasanje će trajati do ranih jutarnjih sati u Hrvatskoj.
Prva birališta zatvaraju se u ponoć po hrvatskom vremenu, u dijelovima Indiane i Kentuckyja, nakon čega se očekuju i prvi rezultati. Prebrojavanje će trajati tijekom noći, a konačni rezultati najneizvjesnijih utrka mogli bi se čekati danima.
Donald Trump nada se da se neće ponoviti rezultat međuizbora iz 2018. godine, tijekom njegova prvog predsjedničkog mandata. Demokrati su tada, predvođeni Nancy Pelosi, preuzeli kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa, osvojivši 235 mjesta, čak 40 više nego prije izbora. Republikanci su osvojili 199 mjesta, dok je jedno ostalo nepopunjeno.
Bio je to najveći dobitak demokrata u Zastupničkom domu još od 1974. godine. Na izbore je izašlo više od 122 milijuna Amerikanaca, što je bila najveća izlaznost na međuizborima u nekoliko desetljeća. Republikanci su ipak uspjeli zadržati kontrolu nad Senatom.
Trump je nakon međuizbora 2022. godine službeno najavio novu predsjedničku kandidaturu, a dvije godine kasnije ponovno je osvojio Bijelu kuću. Ovogodišnji izbori mogli bi biti važni i za demokrate koji razmišljaju o predsjedničkoj kandidaturi 2028. godine.
Sve ukazuje da će demokrati osvojiti većinu u Zastupničkom domu, a mogli bi preuzeti i Senat.
>> Opširnije
Ministarstvo pravosuđa pod Trumpom upliće se u kongresne izbore u Kaliforniji i na Aljasci, napuštajući praksu nepristranosti i izazivajući kritike o politizaciji pravosuđa.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump već mjesecima pojačava pritisak na Ukrajinu, što se tumači kao pokušaj prikupljanja političkih bodova uoči izbora za Kongres koji se održavaju sutra. Ishod tih izbora, na kojima se odlučuje o kontroli nad oba doma parlamenta, mogao bi odrediti smjer američke vanjske politike, no dolazi u trenutku kad su odnosi Washingtona i Kijeva na izrazito niskoj razini.
>> Opširnije
Umjesto o izborima, Trump je uoči glasanja govorio o obnovi Washingtona i predložio preimenovanje grada i bazena Reflecting Pool po svom imenu.
>> Opširnije
Iako se danas bira svih 435 zastupnika Zastupničkog doma, posebna pozornost usmjerena je na nekoliko saveznih država u kojima bi rezultati mogli odlučiti o kontroli Senata. Demokrati za preuzimanje većine trebaju osvojiti četiri mjesta više nego što ih trenutačno imaju, a republikanci pokušavaju zadržati postojeću većinu.
Jedna od najpraćenijih utrka odvija se u Teksasu, gdje se demokrat James Talarico suprotstavlja republikancu Kenu Paxtonu. Demokrati u toj saveznoj državi nisu pobijedili na izborima za neku dužnost na razini cijele države još od 1994. godine. U Michiganu se demokrat Abdul El-Sayed natječe protiv republikanca Mikea Rogersa, dok u Ohiju bivši demokratski senator Sherrod Brown pokušava ponovno osvojiti mjesto u Senatu.
Neizvjesne utrke očekuju se i u Maineu, gdje republikanska senatorica Susan Collins brani mandat protiv demokrata Troya Jacksona, te na Aljasci, gdje demokratkinja Mary Peltola pokušava pobijediti republikanskog senatora Dana Sullivana. U Georgiji demokratski senator Jon Ossoff, prema posljednjim anketama, ima prednost pred republikancem Mikeom Collinsom.
Važne su i utrke u Sjevernoj Karolini, Kansasu, Iowi i New Hampshireu. Ako nakon izbora obje stranke budu imale po 50 senatora, odlučujući glas imat će američki potpredsjednik JD Vance, republikanac.
Trump je u Kansasu izjavio da je kršćane odveo u obećanu zemlju, hvaleći se podrškom evangelika uz kritiku demokratskog kandidata koji je pastor.
>> Opširnije
Hillary Clinton upozorava da bi pobjeda demokrata mogla Trumpa učiniti agresivnijim te strahuje od ometanja i osporavanja izbornih rezultata.
>> Opširnije
Na američkim međuizborima pravo glasa imaju državljani SAD-a stariji od 18 godina. Pravila se razlikuju od savezne države do savezne države. Negdje se birači moraju unaprijed registrirati, a razlikuju se i ograničenja glasanja za osobe osuđene za kaznena djela. Moguće je i prijevremeno glasanje, osobno ili poštom.
Danas se bira svih 435 zastupnika Zastupničkog doma Kongresa te 35 od ukupno 100 senatora. Zastupnici imaju dvogodišnji mandat, a senatori šestogodišnji, zbog čega se svake dvije godine bira otprilike trećina Senata. Uz to, birači u 36 saveznih država odlučuju o guvernerima, a u brojnim državama održavaju se i referendumi o različitim pitanjima.
Zašto su ovi izbori važni? Stranka koja ima većinu u Kongresu može odlučivati o zakonima, proračunu i nadzoru predsjedničke administracije. Za kontrolu Zastupničkog doma potrebno je najmanje 218 mjesta, a za većinu u Senatu 51 glas. U slučaju rezultata 50:50 presudni glas ima potpredsjednik SAD-a, trenutačno republikanac JD Vance. Republikanci sada kontroliraju oba doma Kongresa.
Analitičar Božo Kovačević analizira američke izbore za Kongres kao referendum o Trumpu. Gubitak većine za republikance mogao bi dovesti do opoziva i blokade Trumpovih politika.
>> Opširnije
Iako Europa priželjkuje pobjedu demokrata, stručnjaci upozoravaju da bi Trump mogao pojačati pritisak na saveznike i izazvati nove sukobe.
>> Opširnije
