OVISNOST Hrvatske o turizmu bolno se pokazala na ovoljetnoj sezoni. Zemlji je prijetila ekonomska katastrofa, potpuni potop zbog zatvaranja granica i očekivanog malog broja turista, a posljedično i eura iz njihovih novčanika.

>> Istražili smo koliko imamo zaraženih turista i jesmo li s pravom na crvenim listama

Opasna igra

Početkom ljeta Hrvatska je zaigrala opasnu igru – ohrabrena niskim brojem zaraženih i oboljelih od covida-19, otvorila je sve što je mogla i pozvala strance da nahrupe u zemlju reklamirajući se kao zemlja sigurna od zaraze.

>> VIDEO Plenković na vladi: Cilj nam je bila što bolja sezona zbog gospodarskog rasta

Bio je to očajnički pokušaj spašavanja jedine ekonomske grane koja još funkcionira i koja donosi devize. I moglo bi se reći da je uspio – gotovo mjesec i pol dana turisti su dolazili, trošili i spašavali ne samo hotelijere, ugostitelje i iznajmljivače nego i državni proračun o kojem ovisi ogroman broj ljudi. Državni proračun već je devastiran zbog gotovo dva mjeseca potpune ekonomske neaktivnosti uzrkovane pandemijom, a država nije prestala trošiti.

>> Korona napravila golemu rupu u proračunu: "Država mora rezati gdje god može, a može"

Vedrana Pribičević: Vlada je morala riskirati da bi barem nešto zaradila 

"Prihod od turizma je toliko važan da je vlada morala riskirati, i to ne samo zato što direktno na turizam otpada 11 posto BDP-a, a indirektno 16 posto. Tu je i siva ekonomija koja je u Hrvatskoj jedna od najvećih u EU", rekla je za Index ekonomistica Vedrana Pribičević. Uvjerena je da vlada jednostavno nije imala izbora i da je svjesno riskirala širenje pandemije – što se i dogodilo – da bi barem nešto zaradila.

Taktika "pusti da potroše i naplati PDV gdje možeš"

"Vjerojatno je taktika hrvatske vlade bila da puste sve turiste u zemlju, puste ih da potroše i onda će se već PDV naplatiti tamo gdje se ne može izbjeći, na finalnoj potrošnji", smatra Pribičević koja hrvatski pristup ovoga ljeta uspoređuje sa švedskim ovoga proljeća. Jednostavno je odlučeno da bi posljedice po ekonomiju, da smo se zatvorili i da nam turisti nisu došli, bile pogubnije od zdravstvenih posljedica pandemije.

Balansiranje koje to zapravo nije

Na današnjoj sjednici vlade ministar financija Zdravko Marić iznio je podatak da dosadašnji negativni učinci pandemije koronavirusa na državni proračun iznose 21 milijardu kuna. Bez turista bi oni bili još i veći. I sam premijer Andrej Plenković priznao je da je Hrvatska svjesno ušla u rizik s turističkom sezonom.

"Svi ovdje balansiramo između mjera, zaštite poslova i zdravlja. Morat ćemo povećati budnost svakog pojedinca do maksimalne mjere i tako omogućiti funkcioniranje gospodarstva", rekao je Plenković, propustivši ipak reći da se u ovom slučaju nije radilo o balansiranju, nego da je turizam toliko prevagnuo na vladinoj vagi da ništa s druge strane nije bilo bitno. 

>> Marić: Ukupni trošak koronavirusa za proračun je 21 milijardu kuna

Žrtvovali međunarodne odnose, a možda i početak školske godine 

Hrvatska je o turizmu toliko ovisna da je Plenković zbog njega bio spreman žrtvovati i ono što mu je najvažnije – međunarodne odnose. Ušli smo u svađu sa Slovenijom i Austrijom koje su žestoko reagirale na hrvatski izvoz korone u njihove zemlje. Hrvatsku su smjestile na listu opasnih zemalja, djelomično im se pridružila i Njemačka, pozvale svoje državljane da se odmah vrate ako ne žele provesti 14 dana u karanteni. I turistička sezona u Hrvatskoj je završila, a sada se moramo nositi s posljedicama od kojih je jedna i ugrožen početak školske godine, koji se nastavlja na proteklu, potpuno neregularnu.

Nije sigurno da će školska godina početi 7. rujna

Još uvijek se pripramaju upute za odvijanje nastave u pandemijskim uvjetima, a nije niti potpuno sigurno da ć e školska godina svugdje početi 7. rujna kako je bilo planirano.

"Taj datum uvelike će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i ako bi slučajno došlo do promjena, moguće je i taj datum promijeniti”, kazao je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.

>> Fuchs: Pitanje je hoće li školska godina početi za tri tjedna

Vidmarović: Prljava, ali legitimna igra Slovenije i Austrije

Druga su pak posljedica ozbiljno narušeni odnosi s bliskim zemljama.

"Nažalost, ovo je bilo neizbježno. Hrvatska se suočila s realnošću međunarodnih odnosa. Slovenija i Austrija u zaigrale donekle prljavu, ali legitimnu igru. I njima dolazi početak školske godine, imaju i svoj turizam koji spašavaju. Hrvatska uz to ima iznimno slabu diplomatsku poziciju i vanjsku politiku koja je uvijek išla linijom manjeg otpora", rekao je za Index vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.

Vidmarović kao osnovni hrvatski problem navodi da nemamo, u ekonomskom smislu, ništa za ponuditi ni što za spašavati osim turizma.

Zarobljenici turizma

"Hrvatska je zarobljena turizmom i to se sada najbolje vidi", rekao je Vidmarović koji, kao i Vedrana Pribičević, vidi ove malene pandemijsko-ekonomske ratove kao jedan od strukturnih problema Europske unije.

>> Beroš o stavljanju županija na crvenu listu Njemačke: "To je politička igra"

Sebična igra izaziva protumjere

"Idealna bi strategija bila da su zemlje Europske unije imale koordinirani odgovor na koronu, surađivale i išle u koordinirane lockdowne. Umjesto toga, svi igraju svoju igru i Hrvatska se, kao i Švedska, odlučila za sebičnu strategiju. Međutim, takva strategija uvijek izaziva recipročne mjere jer je za druge zemlje u takvoj situaciji najbolji odgovor da vrate Hrvatskoj istom mjerom", rekla je Vedrana Pribičević.

Novac nas veže i spaja

Vidmarović, pak, smatra da takve svađe ipak neće ostaviti dugotrajne posljedice na međunarodne odnose.
"Dok je god europskog proračuna i raspodjele novca, bit će i jedinstva. Sitni problemi će ostati, ali novac je prejak kohezivni faktor”, zaključio je Vidmarović.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.