ČELNICI 25 zemalja članica Europske unije okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu u Bruxellesu na kojem bi trebali donijeti odluke o početku pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom.

Pitanje daljnjeg širenja Europske unije naći će se na rasporedu odmah na početku skupa tijekom radne večere u četvrtak navečer, kada se očekuje postizanje dogovora oko datuma početka pregovora za Hrvatsku i odluka o tome kada, da li i pod kojim uvjetima otvoriti pregovore s Turskom.

Ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak su se na svom pripremnom sastanku za summit usuglasili da čelnicima predlože otvaranje pregovora s Hrvatskom navjerojatnije u travnju, pod uvjetom da do tada bude potvrđena puna suradnja Zagreba s Haškim sudom.

Tijekom rasprave o Hrvatskoj na Vijeću EU-a, zemlje članice su podijelile u dvije skupine, prvu, koja se zauzima za što skorije otvaranje pregovora i bez uvjeta, dok je druga skupina zemalja tražila da prije određivanja datuma mora biti potvrđena puna suradnja s Haškim sudom. U prvoj su skupini Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Francuska, Slovenija, Irska i još neke zemlje,a u drugoj Velika Britanija, Švedska, Danska, Nizozemska i Italija.

U odnosu na početni nacrt zaključaka za Hrvatsku, ministri su se usuglasili samo oko manje promjene da se iz teksta izbaci dio zadnje rečenice, u kojem je stajalo da suradnju Hrvatske s Haškim sudom treba potvrditi Vijeće EU-a.

Tekst nacrta zaključaka, koji će nizozemsko predsjedništvo pripremiti za summit po svoj će prilici glasiti: "Europsko vijeće sa zadovoljstvom bilježi napredak koji je Hrvatska učinila u pripremama za otvaranje pristupnih pregovora.

Potvrđujući svoje zaključke iz lipnja 2004, Vijeće traži od Hrvatske da poduzme potrebne korake za punu suradnju s ICTY-em i ponavlja da preostali optuženik mora biti lociran i prebačen u Haag što je prije moguće.

Poziva Komisiju da za Vijeće pripremi prijedlog okvira za pregovore s Hrvatskom, uzimajući u obzir iskustvo iz petog proširenja. Zatražilo je od Vijeća da se usuglasi s tim okvirom imajući u vidu otvaranje pristupnih pregovora na (datum), pod uvjetom da puna suradnja s Haškim sudom bude potvrđena". Zasad nije jasno tko bi trebao potvrditi postoji li puna suradnja s Haškim sudom ni kakve su implikacije te promjene u nacrtu zaključaka.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot izjavio je da će procjenu suradnje s ICTY-em izvršiti Vijeće EU-a na temelju "izvješća koja ćemo dobiti iz raznih izvora", ali, "najprije ćemo čuti što nam o tome ima reći Haški sud".

Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je u utorak u Zagrebu da prijedlog Vijeća ministara o uvjetovanom datumu nije konačan te da očekuje da će europski čelnici ponovno to razmotriti.

"Naš je prijedlog da se otvaranje pregovora ne uvjetuje još jednom verifikacijom hrvatske suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom nego da se donese konačna odluka, jer EU-u uvijek stoje na raspolaganju mehanizmi kojima može blokirati pregovore ili ih prekinuti", rekao je Sanader. On je istaknuo da Hrvatska u potpunosti surađuje s ICTY-em te da je "zavrijedila da Europsko vijeće bez ikakvih ograda donese odluku o datumu početka pregovora, bez ikakve uvjetovanosti".

Sve stranke zastupljene u Hrvatskom saboru u posebnoj su zajedničkoj izjavi u ponedjeljak pozvale Europsko vijeće da donese bezuvjetnu odluku o datumu početka pristupnih pregovora. Ta je izjava poslana u Europski parlament i parlamente svih zemalja članica EU-a.

TURSKA

Pitanje Turske, mnogoljudne muslimanske zemlje koja se prostire na dva kontinenta, daleko je teže pitanje i odluka da li otvoriti pregovore s njom spada u jedne od najtežih odluka u povijesti Europske unije.

Protivnici njezina primanja u EU, pribojavaju se da bi turski ulazak poremetio ravnotežu unutar kluba, jer će ona po svemu sudeći za petnaestak godina, kada bi najranije mogla postati članicom, imati više stanovnika nego što će imati danas najveća Njemačka.

Također strahuju od masovnog priljeva radne snage, a posebno naglašavaju novac koji će EU izdvojiti za Tursku, poglavito za poljoprivredni sektor. Pristaše Turske ističu da bi njezinim ulaskom EU dokazala da nije kršćanski klub i da ona može biti most prema ostatku muslimanskog svijeta.

Zanimljivo je da one zemlje koje najviše podržavaju Tursku, najviše inzistiraju da se početak pregovora s Hrvatskom uvjetuje punom suradnjom s Haškim sudom. Iznimka je jedino Njemačka, koja podržava obje zemlje, ali u kojoj većina građana i oporba nisu skloni ulasku Turske u EU-u.

Turska želi da Europsko vijeće odredi jasan datum za početak pregovora, a cilj tih pregovora mora biti punopravno članstvo, odbacujući bilo kakvu alternativu tom cilju. Također traži potpuno jednak tretman, kakav su imale i dosadašnje zemlje kanidatkinje.

Očekuje se da će čelnici EU-a odlučiti da pregovori započnu najesen ove godine s ciljem punopravnog članstva. Vjerojatno se neće izrijekom spominjati alternativa punopravnom članstvu, ali će se naglasiti da su pregovori "otvoren proces čiji se ishod ne može unaprijed zajamčiti".

Također je moguće uvođenje trajnih zaštitnih klauzula, posebice u pogledu ograničenja pristupa turskim radnicima na tržište radne snage u ostatku Unije te u pogledu regionalne pomoći i poljoprivrednih subvencija. Očekuje se također da će od Turske prije početka pregovora biti traženo da prizna Cipar i to ne izravno, nego na način da se njezin sporazum o pridruživanju proširi na svih deset novih zemalja članica, uključujući i Cipar.

BORBA PROTIV TERORIZMA

Drugi dan summita u petak počet će tradicionalnim susretom s predsjednikom Europskog parlamenta Josepom Borrellom, a zatim i s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Na plenarnoj sjednici europski čelnici razgovarat će o napretku u borbi protiv terorizma na temelju izvješća Visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane.

Summit će završiti u petak poslije podne sastankom s predstavnicima četiriju zemalja kandidata - Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Turske. Hrvatsku će predstavljati premijer Ivo Sanader.