Gori li Australija zbog piromana ili klimatskih promjena?

Gori li Australija zbog piromana ili klimatskih promjena?
Foto: EPA

IZJAVE australskog parlamentarnog zastupnika Craiga Kellyja, u kojima je odgovornost za katastrofalne požare u njegovoj zemlji prebacio na piromane, a britansku meteorologinju Lauru Tobin koja je upozorila na klimatske promjene nazvao neznalicom, izazvale su dramatične rasprave u medijima i na društvenim mrežama.

Kelly, član vladajuće liberalne stranke desnog centra, koji je poznat kao poricatelj klimatskih promjena, izjavio je u emisiji Breakfast show televizijske kuće ABC da „podmetanje požara nije uzrokovano klimatskim promjenama“.

Njegova izjava uslijedila je nakon što je u Australiji posljednjih dana uhićeno više od 180 ljudi, od kojih je više desetaka optuženo da su svojim aktivnostima uzrokovali požare.

Australske vlasti na udaru žestokih kritika

Istovremeno, australske vlasti nalaze se pod udarom dosad najžešćih kritika oporbe i javnosti zbog svojih stavova prema klimatskim promjenama.

Podsjetimo, australski premijer Scott Morrison prvo je izazvao gnušanje javnosti zato što je u vrijeme vatrene stihije koja je gutala kuće, ljude i životinje bio na godišnjem odmoru s obitelji na Havajima. Nezadovoljstvo je dodatno naraslo nakon što se još danima nije pojavljivao na najugroženijim mjestima čak i kada se vratio s odmora.

Mediji i javnost tada su njegov reklamni slogan #Wherethebloodyhellareyou (gdje ste dovraga prev.a.), iz vremena kada je još bio ministar turizma, okrenuli protiv njega. No, čak i kada se konačno pojavio, Morrison je ostao tvrdoglavo dosljedan u poricanju ideje da bi uzrok požara kakvi se ne pamte mogle biti klimatske promjene.

Australski gradovi poput Sydneya i Canberre posljednjih dana imaju 20-ak puta više razine dima od prihvatljivih

Jaki razlozi za poricanje australskih vlasti

Ovdje treba imati na umu da konzervativne australske vlasti već godinama opstruiraju razne klimatske sporazume, među kojima i Pariški, kojima bi se emisije stakleničkih plinova trebale smanjiti kako bi se porast prosječne globalne temperature ograničio na manje od 2°C u odnosu na predindustrijske. Ta 2°C više mnogi znanstvenici smatraju točkom bez povratka.

Australija za takav stav ima prilično jasne gospodarske razloge. Naime, kako smo već pisali, ona ima jednu od najvećih razina emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika u svijetu (oko 15 tona CO2 po stanovniku godišnje; gotovo 4 puta više od Hrvatske). Odgovorna je za ispuštanje oko 1,3 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova, dok je udio populacije Australaca u svjetskoj populaciji oko 0,3 posto.

Osim toga, ona je najveći svjetski izvoznik ugljena (ukupno izvozi ugljena kao tri sljedeća izvoznika - Indonezija, Rusija i SAD - zajedno) i treći najveći izvoznik fosilnih goriva generalno. Njezin udio u svjetskom tržištu ugljena veći je od udjela Saudijske Arabije u tržištu naftom. Stoga je na neki način razumljivo da vlasti u toj zemlji planiraju otvoriti nove rudnike, udvostručiti izvoz ugljena, otvoriti nova crpilišta nafte u Great Australian Bightu i pretvoriti nove poljoprivredne površine u polja za vađenje fosilnih goriva metodom hidrauličkog frakturiranja. No, s druge strane, to je i ekonomski štetno i opasno za zdravlje, kako za Australiju tako i za svijet.

Australske vlasti nastoje oprati obraz

Kada se ovi čimbenici uzmu u obzir, jasno je da australske vlasti imaju problema s prihvaćanjem ideje da su ljudi odgovorni za klimatske promjene te da usred kataklizme bez presedana pred javnosti nastoje oprati obraz. U tom smislu ne čudi da je Morrison krajem 2019. izjavio da australski požari nemaju veze s klimatskim promjenama, da Australija može još povećati svoje emisije CO2 bez opasnosti da će one uzrokovati požare te da je istovremeno najavio uvođenje drakonskog zakona protiv ekoloških prosvjednika koji bi se mogli kažnjavati s 21 godinom zatvora, oštrije nego ubojice.

Uz sve navedeno, analize dr. Timothyja Grahama s Tehnološkog sveučilišta u Queenslandu pokazuju da na Twitteru vjerojatno postoji namjerna kampanja širenja dezinformacija s ciljem da se utjecaj klimatskih promjena na požare dovede u pitanje.

U Australiji je do sada izgorjelo više od 7 milijuna hektara raslinja

Što kaže znanost - tko je kriv za požare?

Znanstvenici u Australiji i svijetu u velikoj većini slažu se da klimatske promjene pojačavaju uvjete kakvi pogoduju nastanku i širenju požara. Naime, duge, ekstremne suše isušuju tlo i vegetaciju tako da ona postaje zapaljivija i lakše gori, visoke temperature dodatno doprinose tom procesu, a modeli pokazuju da će sušna suptropska područja sa zagrijavanjem kroz povratnu spregu postati još sušnija.

Primjerice, američki fizičar Scott Menor, u reakciji na izjave australskih političara, rekao je da bi, čak i da pretpostavimo da su svi australski požari započeti paljenjem, „klimatske promjene ipak napravile onu ključnu razliku između bacanja šibice u vodu i bacanja u benzin“.

"Ovo možemo u potpunosti pripisati klimatskim promjenama", poručio je na Twitteru 20. prosinca jedan od najpoznatijih svjetskih klimatologa Michael E. Mann komentirajući rekordne temperature, suše i požare koji su ove godine Australiju pogodili relativno rano u toplom dijelu godine (najtopliji mjeseci ondje su prosinac, siječanj i veljača).

Znanstvenici su najavili da će se to događati još 2008.

U prilog tvrdnjama da požare potiču klimatske promjene, među ostalim, govori i činjenica da je takav razvoj stvari najavilo još izvješće iz 2008. koje je naručila australska vlada. Ono je predviđalo je da će oko 2020. globalno zagrijavanje uzrokovati da australske sezone požara počinju ranije, završavaju kasnije i postanu intenzivnije.

"Znali smo da će se to dogoditi", rekla je jedna od koautorica izvješća Sarah Perkins-Kirkpatrick sa Sveučilišta u Novom Južnom Walesu.

„Svakako možemo reći da su klimatske promjene pokretački faktor“, dodala je.

Nikad duža sezona požara

Uvjetima koji pogoduju razvoju požara pridonose dva klimatska fenomena velikih razmjera. Dipol Indijskog oceana (IOD) potisnuo je toplu vodu iz Australije prema Africi, što je dovelo do suše. Antarktička oscilacija pokrenula je pak vruće, suhe vjetrove iz pustinjske unutrašnjosti Australije prema istočnoj obali što je raspirilo vatre u Novom Južnom Walesu i Viktoriji – dijelovima koji su najteže pogođeni.

Ova dva fenomena znala su se podudarati u Australiji i u prošlosti, međutim nikada tako dugo u zabilježenoj povijesti. Kada se tome doda 1° C zagrijavanja koje je Australija doživjela od 1910. godine dobiva se opasna mješavina.

Ovogodišnja sezona požara u Australiji započela je u rujnu, mjesec dana ranije od službene sezone koja traje od listopada do kraja ožujka. Već su izgorjele površine veće od kalifornijskih požara 2018. i Amazonskih požara 2019. zajedno. Štoviše, požari su se probili u Novom Južnom Walesu i južnom Queenslandu u krajeve koji su povijesno bili previše vlažni da bi izgorjeli.

Uz sve navedeno vatrena je stihija uzrokovala stvaranje vlastitih olujnih oblaka, nazvanih pirocumulonimbus, koji stvaraju munje i pokreću nove požare. Povjerenik za vatrogastvo i spašavanje Novog Južnog Walesa Greg Mullins napisao je u studenom da je u 47 godina svoje borbe protiv požara rijetko vidio grmljavinske oluje izazvane vatrom, no one se sada redovno događaju.

Većinu šumskih požara u svijetu pokreću ljudi

Treba imati na umu da su brojne studije pokazale da većinu šumskih požara u svijetu u svakom slučaju pokreću ljudi, bilo namjerno ili nepažnjom. Razlozi za paljenje vatre u prirodi su mnogi – od krčenja šuma i čišćenja korova, preko spaljivanja otpada do priprema logorskih vatri, roštilja i zabava s pirotehničkim sredstvima.

Jedna velika studija provedena u SAD-u, koji također bilježi porast broja požara i opožarenih površina, pokazala je da čak 84 posto šumskih požara pokreću ljudi.

U SAD-u je 2015. u požarima izgorjelo rekordnih 10-ak milijuna hektara, dok je u 2016. izgorjelo oko 5,5 milijuna hektara, 2400 kuća i 14-ero ljudi.   

Prema analizama svih požara zabilježenih od 1992. do 2012. koje su objavljene u znanstvenom časopisu PNAS, ljudi su uzrokovali čak 1,2 milijuna od ukupno 1,5 milijuna požara. Procjene znanstvenog tima iz Earth Laba Sveučilišta u Coloradu pokazuju da su ljudi u posljednja dva desetljeća svojim aktivnostima za tri puta produžili sezonu požara s 46 dana na 154 dana.

Istraživanja su pokazala da je spaljivanje otpada glavni pokretač požara s udjelom od 29 posto. Drugi najčešći uzrok je namjerno spaljivanje površina s 21 posto. Upotreba razne opreme uzrokuje oko 11 posto požara, dok logorske vatre i djeca koja se igraju s vatrometom ili šibicama uzrokuju oko 5 posto. Četvrti srpnja, kada se u SAD-u slavi Dan nezavisnosti, očekivano predstavlja najveći rizik za šumske požare. Na taj je dan u dva desetljeća koja je pokrila studija, zapaljeno čak 7762 požara.

S porastom srednjih temperatura rastu i razdoblja ekstremno toplog vremena

Potpaljivanje vatri ne negira utjecaj klimatskih promjena

No unatoč svemu navedenom u studiji, zaključak autora nije bio da klimatske promjene ne utječu na broj požara i opožarene površine, naprotiv.

„Mi ljudi igramo vrlo značajnu ulogu u širenju vatre“, rekla je Jennifer Balch, ekologinja iz Earth Laba i vodeća autorica studije.

„Mislim da je priznanje te činjenice vrlo važno, osobito sada kada imamo dokaze da se klima mijenja, da se klima zagrijava, a požari povećavaju te da se sezona požara produžava“, dodala je.

Thomas Swetnam, profesor emeritus sa Sveučilišta u Arizoni koji proučava šumske požare, rekao je za USA Today da nije nužno slučaj da više ljudi zlonamjerno podmeće požare ili da državne službe nisu uspješne u svojoj misiji educiranja javnosti. Naprotiv, smatra da su klimatske promjene najveći razlog jačanja požara.

Prema Swetnamu, porast suša, nagomilavanje goriva u neizgorjelim šumama, ranije listanje vegetacije i više temperature doprinose da šume postaju još lakše zapaljive. Drugim riječima, iste radnje koje su prije nekoliko desetljeća mogle izazvati mali, lako ugasiv požar, sada stvaraju opasne vatrene stihije.

Procjenjuje se da je u požarima uginulo više od pola milijarde životinja među kojima i deseci tisuća ugroženih, bespomoćnih koala

Veći rizik ne znači nužno veće opožarene površine

Kako smo već pisali na Indexu, problem suša i požara u kontekstu klimatskih promjena nije jednostavna priča. Naime, treba imati na umu da povećanje rizika od požara ne mora nužno rezultirati povećanjem opožarenih površina jer na nastajanje i razmjere požara utječu brojni čimbenici, među kojima je i adresirani ljudski faktor. Naime, ljudi mogu pokretati požare, ali ih mogu i obuzdavati kvalitetnim mjerama obrane - pravovremenim satelitskim otkrivanjem, sigurnosnim koridorima te gašenjem iz zraka i sa zemlje.

>> Australija gori, Venecija pod vodom: Više nema nikakve dvojbe tko je kriv za to

Primjerice, u 2018. je u europskim i sredozemnim zemljama zabilježen rekordan broj velikih požara u raznim državama mada su opožarene površine bile manje od dugogodišnjeg prosjeka.

 

Slično je NASA-in videozapis iz 2019. (pogledajte gore) pokazao da postoje regionalni problemi s požarima u određenim dijelovima svijeta, osobito izraženi u Africi, iako je ukupan broj četvornih kilometara koji svake godine izgore od 2003. pao za oko 25 posto. Znanstvenici tumače da je takav trend velikim dijelom posljedica porasta broja stanovnika, razvoja u savanama, kao i povećanja uporabe strojeva umjesto vatre u krčenju šuma za potrebe proširenja poljoprivrednih površina.

Dva odvojena trenda

"Postoje zaista dva odvojena trenda", rekao je Jamenass Randerson, znanstvenik sa Sveučilišta u Irvineu u Kaliforniji koji je radio na NASA-inom videu o požarima. "Unatoč tome što se globalni broj spaljenih područja smanjio zbog onoga što se događa u savanama, primjećujemo značajan porast intenziteta i dosega požara u zapadnim Sjedinjenim Državama zbog klimatskih promjena", dodao je.

U SAD-u su u požarima u posljednja dva desetljeća u prosjeku nestajale dva puta veće površine nego 1970-ih. Oko 80 posto tih požara uzrokovali su ljudi, međutim, više temperature, jače suše i širenje nametnika na crnogoričnom drveću izazvano zatopljenjem ondje su povećali razmjere razaranja. Znanstvenici su izračunali da su s prosječnim porastom temperatura od 1°C na zapadu SAD-a opožarene površine porasle između 73 posto i 515 posto, ovisno o položaju, vrsti raslinja i drugim uvjetima (grafika dolje). Istovremeno, izdvajanja za požare u SAD-u su se utrostručila.

Rizik od požara raste i u Hrvatskoj

Izv. prof. dr. sc. Damir Barčić na Šumarskom fakultetu za Index je rekao da se sezona požara produžila i u Hrvatskoj, osobito u priobalnom području i na otocima.

„Brojni klimatolozi ukazuju na činjenicu da rizici od požara s klimatskim promjenama rastu“, kaže Barčić.

„Nama su u šumarstvu najviše u fokusu ekstremi koji dolaze s klimatskim promjenama. To se sada događa u Australiji; ondje je nastupilo dugo, ekstremno sušno i ekstremno toplo razdoblje. Kada se podudare duge i jake suše s prosječnim temperaturama od 40-ak stupnjeva kakve sada vladaju u Australiji, stvaraju se okolnosti za nastajanje katastrofalnih požara. Sušna razdoblja na Mediteranu također više ne traju kao nekada, mjesec do mjesec i pol, nego ponekad čak tri i više mjeseci. Tu su veliki problemi. Koliko god da se ulaže u preventivu – nadzor, vatrogastvo, otvaranje šuma kako bi se podijelili veliki kompleksi, uređenje prometnica kako bi se olakšao pristup za gašenje i sl., rizici za požare rastu i njih je vrlo teško eliminirati“, upozorava Barčić.

Naš stručnjak kaže da se posljednjih desetljeća sve češće počinju javljati i požari u kontinentalnim krajevima, što je novost.

„U ožujku je gorjelo na Ivančici blizu Zagreba. U više navrata gorjelo je i u Kopačkom ritu, osobito 2014., što baš nije uobičajena situacija. To je povezano s manjkom oborina posebno sa sušama koje potraju kroz više godišnjih doba za redom. No, na sreću, to još uvijek nisu tako katastrofalni uvjeti kakvi su uobičajeni za priobalje“, rekao je Barčić.

Kako smo već pisali na Indexu, klimatski modeli za Hrvatsku predviđaju da će s globalnim zatopljenjem suše biti učestalije i intenzivnije, a toplinski valovi s temperaturama preko 30°C češći i dugotrajniji (infografika dolje).

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara