Hrvatska djeca su među najdebljom u Europi. Istražili smo zašto

Hrvatska djeca su među najdebljom u Europi. Istražili smo zašto
Foto: 123rf

HRVATSKA djeca peta su najdeblja u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije. Oko 40% dječaka prekomjerne je težine, problem je u nekvalitetnoj prehrani i u manjku tjelesne aktivnosti, a pretilost je posljednjih godina u velikom porastu.

To su samo neki od najvažnijih zaključaka okruglog stola „Debljina djece - začetci cjeloživotne bolesti“, održanog u ponedjeljak u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu.

Nagli porast debljanja

Analiza 146.857 mjerenja visine i tjelesne mase djece ukazuje da se učestalost pretilosti značajnije povećava u dobi između 5. i 8. godine života.

Prema istraživanju „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)“ čak 35% djece u dobi od 8 do 9 godina imalo je prekomjernu tjelesnu masu, što je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da je 2003. taj postotak bio 21%. Rezultati pokazuju da su dječaci danas značajno deblji od djevojčica. Njih 39% ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, dok je taj udio kod djevojčica 31%.

Prema Atlasu pretilosti za Europsku uniju 2018., najveći rast pretilosti zabilježen je u tranzicijskim zemljama poput Poljske, Češke i Ukrajine, među kojima se našla i Hrvatska (dolje). Nasuprot tome neke zemlje poput Španjolske, Grenlanda i Malte bilježe pad pretilosti.

Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, specijalist pedijatrije i suautor platforme LittleDot - digitalna platforma koja spaja roditelje i liječnike, te omogućuje praćenje rasta i razvoja djeteta, koja je organizirala okrugli stol, smatra da su uzroci ovakvog trenda u tranzicijskim zemljama razni.

„Vjerojatno je riječ o brojnim uzrocima - od uvjeta života mladih i njihovih obitelji u vrijeme tranzicije - prijelaza s državne na tržišnu ekonomiju, iz socijalizma u kapitalizam, preko povećanja životnog standarda, do veće dostupnosti brojnih proizvoda i roba široke potrošnje.  Roditeljstvo u ovim uvjetima nosi posebne izazove koji se odražavaju na rast i razvoj djece“, rekao je za Index.

Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja pri HZJZ-u, kaže da istraživanja pokazuju izražen geografski gradijent pri čemu su sjevernjaci najvitkiji.    

„Geografski gradijent izraženiji je kod dječaka nego kod djevojčica, tj. kod dječaka na području Mediterana je problem debljine izraženiji nego kod djevojčica. Jedino objašnjenje koje se do sada nudi je da djeca, naročito muška, ne konzumiraju mediteransku prehranu, nego dominantno brzu hranu. Daljnja istraživanja će se temeljiti na toj uočenoj činjenici i vjerujem da će ona dati odgovore.“

Različito po regijama

Udio pretile djece različit je po regijama. Primjerice, više je debele djece na selu nego u gradovima. Najveći postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u jadranskoj regiji, njih 42%, dok je najviše djevojčica s debljinom u kontinentalnoj regiji, njih 35%.

Nedovoljno kretanja

Jedan od najvažnijih razloga za rast pretilosti kod djece je nedostatak tjelesne aktivnosti. Naime, prema studiji, čak 56,1% djece provodi više od dva sata dnevno pred televizorom ili uz elektroničke uređaje. Vikendom se taj udio penje na alarmantnih 87,4%. S druge strane, gotovo 10% djece provodi manje od sat vremena dnevno u igri na otvorenom.

Zabrinjava i činjenica da čak 51,5% djece provodi manje od tri sata tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti u školi.

„Pretilost započinje od najranije školske dobi i postupno raste prema odrasloj dobi, nema perioda u kojem je porast manji ili ne postoji“, upozorio je Jovančević.

Milanović ističe da nemaju sve škole dvorane.

"Prema CROCOSI istraživanju, 95,7% matičnih škola ima vanjsko igralište, 63,4% škola organizira izvannastavne sportske aktivnosti za sve učenike, međutim u samo 15,9% škola više od polovice učenika sudjeluje u ovim aktivnostima."

Loša prehrana

Iako Hrvatska spada u mediteranske zemlje, malo djece konzumira tipičnu mediteransku hranu koja obično sadrži velike udjele povrća i ribe. Naprotiv, čak 82,8% djece ne jede svakodnevno povrće, a 66,5% ne jede svakodnevno voće.

Jovančević kaže da je za sada nemoguće odgovoriti na pitanje može li se ovakvo stanje pripisati nepostojanju kvalitetnog zdravstvenog odgoja, prezaposlenosti roditelja ili prvenstveno kulturi ovisnosti o elektronskim napravama.

„Potrebna su dodatna vrlo složena istraživanja obzirom na brojnost čimbenika, njihovo međudjelovanje, intenzitet i trajanje. Naprosto puno stvari djecu tjera na prekomjerni unos kalorija.“

S druge strane, gotovo trećina djece najmanje tri puta tjedno jede slatkiše, sličan udio jede kolače, krafne ili pite i pije zaslađene napitke. Uz to, 4,3 posto djece barem tri puta tjedno jede brzu hranu poput prženih krumpirića, hamburgera, pizze ili kobasica.

„Čini se da globalizacija, životni stilovi i način prehrane mijenjaju tradicionalne životne navike i način prehrane“, kaže Jovančević.

„Nažalost, nekvalitetna prehrana dostupna je svuda oko nas. Škola bi trebala postati primjerom zdrave prehrane i općenito zdravih životnih stilova, a trebala bi biti i mjesto gdje će djeca usvajati znanja, navike i vještine vezane za zdravu prehranu“, dodao je.

Milanović ističe da je problem također u dostupnosti nekvalitetne hrane u školama.

"Prema CroCOSI istraživanju u 47,5% škola nude se voćni sokovi s dodanim šećerom, a u 28% škola nude se ostala negazirana bezalkoholna pića s dodanim šećerom. Slatke grickalice nude se u 24,4% škola, a slane u 6,1% škola."

Krenuti što ranije

Predstavljeni podaci navode na potrebu mobilizacije stručne i šire javnosti kako bi se prioritetni javnozdravstveni problem - problem debljine djece, sustavno počeo rješavati.

Na okruglom stolu istaknuto je da prevenciju debljine, koja poprima dramatične razmjere i u dječjoj dobi, treba započeti u razdoblju života prije rođenja. Prenatalna izloženost prekomjernim ili oskudnim količinama hranjivih tvari, kao i fetalni stres, mogu dovesti do razvoja pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi. Nadalje, istaknuli su stručnjaci, njezinu prevenciju treba nastaviti u ranom djetinjstvu, a posebnu pozornost treba posvetiti prvim godinama života, osobito dojenačkom razdoblju, u kojem vrlo važnu ulogu ima majčino mlijeko.

Kao jedan od pozitivnih primjera edukacije predstavljeno je djelovanje društva "Naša djeca" iz Zaboka u sklopu projekta "Zdravo i fino" koji provodi radionice zdravoga kuhanja s djecom. U sklopu njega djeca usvajaju vještine zdravoga kuhanja i izbora zdravih namirnica te stječu zdrave prehrambene navike koje mogu primijeniti u svojoj obitelji.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara