INAGURACIJA stalnog Međunarodnog kaznenog suda (ICC) je "kamen međaš u razvoju međunarodnog kaznenog prava", ocijenio je u utorak Ivo Josipović, hrvatski stručnjak za međunarodno procesno pravo koji je bio kandidat za suca ICC-a.

Inauguracija ICC-a održava se u utorak u Den Haagu, u nazočnosti nizozemske kraljice Beatrix i glavnog tajnika UN-a Kofi Annana. Osamnaest izabranih sudaca stupit će na dužnost polaganjem prisege pred predsjednikom Skupštine stranaka Suda, princom Zeidom Raadom Zeidom Al-Husseinom.

"Inauguracija ICC-a ima povijesno značenje, to je kamen međaš u razvoju međunarodnog prava, posebno međunarodnog kaznenog prava, prvi puta se osniva jedan univerzalni kazneni sud koji sudi za najteže zločine predviđene međunarodnim pravom", rekao je Josipović u telefonskoj izjavi za Hinu iz Den Haaga, gdje sudjeluje na svečanoj inauguraciji.

Sporazum o ICC-u do sada je potpisalo 139 zemalja, a 89 ga je ratificiralo, među kojima i Hrvatska. Skupština stranaka Suda koja broji 85 zemalja izabrala je početkom veljače 18 sudaca od ukupno 43 kandidata, a pri izboru su poštivani strogi kriteriji spolne, regionalne i stručne zastupljenosti. Josipović je završio na 19. mjestu po broju glasova.

Ustoličenje suda, po riječima Josipovića, predstavlja "veliki razlog za zadovoljstvo", no to je istodobno tek početak, nakon kojeg predstoji "veliki naporni rad da taj sud u punoj mjeri bude u funkciji kažnjavanja najtežih zločinaca, ma kojoj državi pripadali i ma kakav bio njihov položaj i utjecaj u društvu".

On je ocijenio da su veliku ulogu u uspostavi stalnog Međunarodnog kaznenog suda imali ad hoc sudovi, kao što su ICTY, sud za Ruandu i drugi, koji su "pokazali da je međunarodna pravda moguća".

"Oni su bili pokusni balon koji je pokazao kvalitete i prednosti međunarodnog sudovanja i na čemu su brušena brojna iskustva koja su pretočena u Statut ICC-a", rekao je.

Očekuje se da će ICC početi s radom krajem 2003. kao jedini stalni svjetski sud za individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, kao i za zločine protiv čovječnosti i agresiju. Sud će biti nadležan samo za zločine počinjene nakon 1. srpnja 2002. kada je Rimski statut o osnutku ICC-a stupio na snagu.

Josipović smatra kako je "preuranjeno govoriti" o pravom početku rada ICC-a i prvim predmetima te da je "nezahvalno prognozirati" na koje bi se zemlje mogli odnositi.

"Prema načelu komplementarnosti mora se državama prvo dati prilika da same sude, osim ako se ne utvrdi da je u njima potpuni pravni kaos", rekao je. Kao prve zemlje čiji bi se državljani mogli naći pred sudom u medijima se spominju DR Kongo, Kambodža i Kolumbija.

Kada je u pitanje utjecaj ICC-a na prevencije najtežih zločina u budućim sukobima, Josipović smatra kako je već i rad ad hoc sudova podigao svijest o potrebi poštivanju humanitarnog i ratnog prava.

"Sasvim je sigurno da će postojanje ovakvog suda djelovati preventivno i da će vjerojatno neki budući ratnici malo više paziti na humanitarne vrijednosti nego što se to činilo do sada", rekao je Josipović.

Sud je službeno počeo postojati 1. srpnja, kada je njegov

Statut stupio na snagu, uz snažno protivljenje SAD-a. Jurisdikciju ICC-a dosad uz SAD, od velikih sila nisu prihvatile Rusija i Kina.

SAD smatraju da će zbog statusa supersile i široke međunarodne nazočnosti američkih vojnika i dužnosnika biti lakom metom ideološki motiviranih optužnica. Bivši predsjednik Bill Clinton potpisao je Statut, no njegov nasljednik George Bush potpis je povukao.

UN je dosad osnovao Međunarodni sud pravde, koji se isključivo bavi sporovima među državama, i kaznene sudove za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, Ruandi, Kambodži i Sierra Leoneu. Osnivanjem ICC-a više neće biti potrebe za kreiranjem ad hoc sudova.

ICC neće imati primat nad nacionalnim sudovima i preuzet će slučajeve samo kada oni neće biti u mogućnosti istražiti ili goniti ozbiljne zločine. Zemlje koje su ratificirale Rimski statut mogu Sudu izručiti svoje ili strane državljane koji su počinili zločin na njihovom teritoriju. Suditi se može svima, od šefa države na niže, koji su naredili, znali ili zatajili zločin.