AMERIČKI predsjednik Donald Trump ponovno je otvorio pitanje izlaska SAD-a iz NATO-a, ovaj put u daleko ozbiljnijem tonu nego ranije, usred rata s Iranom i rastućih napetosti na Bliskom istoku. U intervjuu za Telegraph poručio je da ozbiljno razmatra takav potez, nazivajući NATO "papirnatim tigrom" i tvrdeći da savez više ne funkcionira kako bi trebao.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

"NATO je danas neprepoznatljiv. Nikad me nije uvjerio. Oduvijek sam znao da su papirnati tigar, a to zna i Putin", rekao je Trump.

Ovakve izjave dolaze u trenutku kada SAD pokušava pronaći izlaz iz rata s Iranom, dok istodobno raste pritisak na saveznike zbog njihove uloge u sigurnosti ključnih pomorskih ruta, posebno Hormuškog tjesnaca.

Od Grenlanda do Irana: Ista prijetnja, novi kontekst

Trump je i ranije prijetio napuštanjem NATO-a, ali tada u drugačijem kontekstu. Početkom godine nije isključio tu mogućnost tijekom spora oko Grenlanda, teritorija koji pripada Kraljevini Danskoj, ali koji Trump smatra ključnim za američku sigurnost.

"Ne bih vam govorio što sam spreman učiniti, ali Grenland je izuzetno važan za nacionalnu sigurnost", rekao je tada.

Taj je sukob otvorio duboke podjele između SAD-a i europskih saveznika, ali sadašnja situacija dodatno podiže ulog. Rat s Iranom, poremećaji na tržištu nafte i nesigurnost u globalnoj trgovini stavljaju NATO pod najveći pritisak u posljednjih nekoliko desetljeća.

Trump je posljednjih tjedana otvoreno kritizirao saveznike jer, kako tvrdi, ne čine dovoljno da pomognu u rješavanju krize.

Što bi značio izlazak SAD-a iz NATO-a?

NATO je osnovan 1949. godine kao kolektivni obrambeni savez zapadnih zemalja, a danas okuplja 32 članice. Njegovo temeljno načelo sadržano je u članku 5, koji kaže da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Sjedinjene Države od samog su početka ključna sila unutar saveza, kako vojno tako i politički. Bez njih, NATO bi izgubio velik dio svoje moći i vjerodostojnosti. Zato stručnjaci upozoravaju da već i samo propitivanje američke predanosti savezu ima ozbiljne posljedice.

"Sama ideja izlaska SAD-a nagriza povjerenje, koheziju i vjerodostojnost kolektivne obrane", rekla je nedavno Ilaria Di Gioia, profesorica američkog prava na Sveučilištu Birmingham City,

Može li Trump to uopće učiniti?

Iako Trump govori o mogućem izlasku, takav potez nije jednostavan. Zakon o nacionalnoj obrani iz 2024. godine postavio je ograničenja prema kojima predsjednik ne može jednostrano povući SAD iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odobrenja Kongresa.

Pravni stručnjaci ističu da bi Trump mogao pokušati zaobići ta ograničenja pozivajući se na svoje ovlasti u vanjskoj politici, ali bi to gotovo sigurno dovelo do institucionalnog sukoba između Bijele kuće i Kongresa. U takvom scenariju, konačnu riječ vjerojatno bi imali sudovi.

Postoji i povijesni presedan: predsjednik Jimmy Carter 1978. povukao je SAD iz obrambenog sporazuma s Tajvanom, no tada nije postojala ovakva zakonska prepreka.

Što zapravo stoji iza Trumpovih prijetnji?

Dio analitičara smatra da Trump koristi prijetnju izlaskom kao pregovarački alat, posebno u kontekstu dugogodišnjih pritužbi da europske zemlje ne izdvajaju dovoljno za obranu.

No drugi upozoravaju da je situacija sada drukčija. Za razliku od ranijih sporova, aktualni kontekst uključuje rat s Iranom, destabilizaciju ključnih energetskih ruta i otvorene nesuglasice unutar zapadnog saveza.

U takvim okolnostima, Trumpove izjave više se ne doživljavaju samo kao politički pritisak, nego kao realna mogućnost koja bi mogla promijeniti globalnu sigurnosnu arhitekturu. Zato pitanje više nije samo bi li Trump to mogao učiniti, nego što bi takav potez značio za Europu, NATO i cijeli međunarodni poredak.