KAD SE SPOMENE cikorija, mnogi će se sjetiti napitka koji je nekad mijenjao kavu. No ova pomalo zaboravljena biljka posljednjih se godina vraća na stolove, i to u mnogo zanimljivijem izdanju. Njezini gorkasti listovi sve su češći sastojak salata, korijen se i dalje prži za napitke, a nutricionisti je hvale zbog vlakana i pozitivnog učinka na probavu. Iako nije svačiji prvi izbor zbog karakterističnog okusa, upravo je ta blaga gorčina ono što cikoriju čini posebnim sastojkom brojnih jela.

Biljka koja se jede gotovo u cijelosti

Cikorija je iznimno svestrana biljka. Ovisno o sorti, mogu se koristiti listovi, pupovi i korijen. Listovi se jedu svježi u salatama ili kratko pirjani kao prilog, dok je korijen poznat po tome što se prži i melje za pripremu napitka nalik kavi, ali bez kofeina.

Postoji više vrsta cikorije, među kojima su najpoznatije radič, belgijska endivija i korjenasta cikorija. Sve ih povezuje prepoznatljiva gorčina, koja se odlično slaže sa slanim sirevima, orašastim plodovima, citrusima, medom i balsamicom. Upravo zato cikorija često završava u modernim salatama i jelima koja traže malo više karaktera.

Zašto je nutricionisti vole?

Osim što je niskokalorična, cikorija je bogata vlaknima, a posebno inulinom - prirodnim prebiotikom koji hrani korisne bakterije u crijevima. Zbog toga se često spominje kao namirnica koja može pridonijeti zdravijoj probavi i duljem osjećaju sitosti.

Sadrži i vitamine A, C i K te minerale poput kalija i mangana. Gorčine koje mnogi izbjegavaju zapravo mogu potaknuti lučenje probavnih sokova, zbog čega se cikorija tradicionalno poslužuje kao predjelo ili dio laganijih obroka.

Ako vam je njezin okus preintenzivan, isprobajte jednostavan trik - kombinirajte je sa slatkim ili kremastim sastojcima. Narezana kruška, pečena cikla, kozji sir ili med mogu ublažiti gorčinu i pokazati zašto je cikorija ponovno postala jedna od najzanimljivijih namirnica u suvremenoj kuhinji.