DANAS je počeo štrajk u osnovnim i srednjim školama kojim zaposlenici obrazovnog sustava traže povećanje plaća, bez obzira na kvalitetu posla koji netko obavlja.

No, kao što smo nedavno vidjeli na primjeru jedne bivše profesorice stranih jezika, koja se kandidirala za funkciju u Europskoj komisiji i odgovarala na pitanja na prilično neuvjerljivom engleskom, kvaliteta naših profesora dosta varira.

>> Profesori engleskog u hrvatskim školama ne moraju znati govoriti engleski

Plenkovićeva vlada, baš kao nijedna hrvatska vlada dosad, nema hrabrosti i volje za pravu reformu javnog sektora, koja bi uključivala nagrađivanje najboljih zaposlenika, a otpuštanje najgorih, kako to funkcionira u svim civiliziranim zemljama. Zato se ovih dana priča o plaćama uvijek svede na natezanje oko povećanja plaća za dva, tri ili četiri posto - svima, bez obzira na to ima li društvo koristi od pojedinog zaposlenika javnog sektora ili štetu. 

> Jesu li hrvatski učitelji slabo ili dobro plaćeni?

> Hrvatski nastavnici su jako nezadovoljni plaćama, ali ne bi mijenjali posao

Tako se i sada sindikati natežu s vladom oko povećanja plaća u školstvu, za koje bi se novac lako našao da, na primjer, otpuste pet posto najgorih, a novac koji se troši na njih preraspodijele na one koji kvalitetno rade svoj posao. No, to se neće dogoditi pa će i najbolji i najgori dobiti jednako povećanje plaće i ništa se suštinski neće promijeniti.

Učenika je sve manje, a broj zaposlenih u školstvu konstantno raste

Iako Hrvatska ima sve manje učenika, broj zaposlenih u školstvu, baš kao i njihovi troškovi, konstantno rastu. Tako su troškovi za zaposlene u osnovnom školstvu 2017. godine iznosili 4,68 milijardi kuna, 2018. godine su se troškovi za zaposlene popeli na 4,8 milijardi kuna, da bi za ovu godinu bili predviđeni u iznosu od 4,9 milijardi kuna

Slično je i u srednjem školstvu, gdje su troškovi za zaposlene 2017. iznosili 2,63 milijarde kuna, da bi prošle godine porasli na 2,72 milijarde, dok su za ovu godinu predviđene 2,73 milijarde.

Nelogičan fenomen

Zanimljiv fenomen je i porast broja nastavnika u osnovnim i srednjim školama, iako broj učenika pada. Tako su u školskoj godini 2012./2013. bile 2064 osnovne škole, u kojima je bilo 17.874 razreda, koje je pohađao 331.691 učenik. Te je godine bilo ukupno 31.263 nastavnika, od kojih je 24.110 bilo zaposleno na puno radno vrijeme.

Nekoliko godina kasnije, u školskoj godini 2016./2017., broj škola pao je na 2037, broj razreda smanjen je 17836, pao je i broj učenika na 316.565, ali je zato porastao broj nastavnika na ukupno 33.347 od kojih je s punim radnim vremenom bilo 25.508. 

Broj srednjih škola u promatranom razdoblju porastao je sa 687 na 701, ali se broj učenika smanjio sa 181.284 na 159.698, kao i broj razreda koji je smanjen sa 7.329 na 7.258.  Istovremeno je broj nastavnika u srednjim školama porastao s 24.702 na 26.458, a broj nastavnika s punim radnim vremenom s 12.038 na 12.770.

Nezadovoljni su visinom plaća, ali ne bi mijenjali posao

Iako su hrvatski nastavnici nezadovoljni visinom plaće, ipak ne bi mijenjali posao, pokazalo je istraživanje TALIS-a (Teaching and Learning International Survey) koje se svakih pet godina provodi među zemljama članicama i partnerima OECD-a. 

Uz nezadovoljstvo plaćom, nastavnici su nezadovoljni i tretmanom političara i medija, no imaju vrlo dobro mišljenje o kvaliteti vlastite nastave, vrlo su zadovoljni svojim poslom i ne bi ga mijenjali, među ostalim, zbog radnog vremena i sigurnosti koju pruža. 

Ako uzmemo u obzir BDP, hrvatski nastavnici imaju slične plaće kao u EU

Iako su nastavnici u Hrvatskoj vrlo nezadovoljni plaćama, one su zapravo slične onima u drugim zemljama EU-a kada se gledaju u odnosu na  BDP po glavi stanovnika. Iz podataka Eurydicea proizlazi da su najniže plaće nastavnika u velikoj većini europskih zemalja nešto malo niže od prosječnog BDP-a po glavi stanovnika, a najviše nešto više od tog prosjeka.

Najniža bruto plaća učitelja/nastavnika početnika (0 godina staža) koji ima VSS, koji radi na puno radno vrijeme, ima jedno dijete i plaća prirez grada Osijeka (13%) je 6.930 kn, a neto plaća 5.544 kn.

Nastavnik početnik plaćen je više od polovice zaposlenih u RH

Najviša bruto plaća učitelja/nastavnika savjetnika s 40 godina radnog staža koji ima VSS, radi na puno radno vrijeme, ima jedno dijete i plaća prirez grada Osijeka (13%) iznosi 11.942 kn, a neto 8.468 kn.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH iznosi oko 6.400 kuna, ali je medijalna neto plaća (ona vrijednost od koje manju plaću prima 50 posto zaposlenih) oko 5.600 kuna mjesečno. Dakle, nastavnik početnik plaćen je više od polovice zaposlenih u RH, a nastavnik pri kraju karijere plaćen je bolje od gotovo 90 posto zaposlenih u državi.

Gore navedene brojke ukazuju na već spomenuti problem - da se uvedu jasni kriteriji vrednovanja rada pojedinih profesora, ne bi bio nikakav problem otpustiti pet posto onih najgorih, a novac koji je išao za njihove plaće mogao bi se prerasporediti u povećanje plaća onima koji su dobri.