Rezultati Državne mature su grozni. Evo zašto

Rezultati Državne mature su grozni. Evo zašto

KAKO je već poznato, rezultati Državne mature ove su godine lošiji nego ikad.

O tome se već pisalo na Indexu i u drugim medijima pa ćemo ovdje samo ukratko ponoviti neke od neslavnih brojki. Oko 8800 učenika palo je dva ključna ispita na maturi – hrvatski jezik i matematiku, što je za 1278 više nego 2018. Posebno velik pad zabilježen je u matematici.

Ispit iz matematike na višoj razini A položilo je tek malo više od polovice učenika strukovnih škola, oko 58%, a na osnovnoj razini 71%. Prolaznost gimnazijalaca na obje razine matematike iznosila je 79%.

Prema dostupnim rezultatima koji su još uvijek neslužbeni, ove godine nije bilo samo više onih koji nisu uspjeli položiti maturu, već je bilo i manje onih najboljih koji su riješili 100% zadataka. Pritom su pragovi za pozitivnu ocjenu ostali isti.

Unakrsno upiranje prstima

Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Ivana Katavić u medijima je na odgovornost pozvala obrazovnu politiku i politiku u cjelini.

U priopćenju koje nam je stiglo u Index, Centar se ogradio od rezultata koji nisu konačni jer su u trenutku objavljivanja još uvijek trajali prigovori, no također je upozorio da u ocjenjivanju prolaznosti treba imati na umu mogućnost da je ruše strukovnjaci za koje matura nije obavezna.

''Nadalje, u članku 1. stavak 3. Pravilnika o polaganju Državne mature navodi se 'Ispite Državne mature mogu polagati i učenici u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine i čije srednje obrazovanje završava izradbom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole'. Što znači, učenici strukovnih i umjetničkih programa nisu obvezni polagati ispite Državne mature, te se njihovi rezultati ne mogu tumačiti u kategorijama pada i prolaznosti'', poručuju iz NCVVO-a.

No to ne mijenja činjenicu da je i prolaznost gimnazijalaca lošija nego prijašnjih godina.

Prsti optužbi za loše rezultate, na koje već godinama ukazuju i porazne statistike međunarodnih testova PISA, posljednjih dana okreću se na sve strane.

Neki su zbog njih zatražili odgovornost ministrice Blaženke Divjak, pa i njezinu ostavku.

No ona je odgovorila da problem treba i može riješiti upravo reforma koja bi u svim školama trebala krenuti najesen.

''Vrlo je indikativno da postoje vrlo velike razlike između ocjena na Državnoj maturi i ocjena tijekom školske godine. To ukazuje i na nužnost jasnih kriterija u ocjenjivanju i vrednovanju što je jedan od ciljeva koji se uvode u sve škole od jeseni i koje donosi Škola za život'', rekla je za Index Divjak ponovivši tako sličnu dijagnozu koju je iznijela i ravnateljica NCVVO-a.

''S druge strane, jasno je i to da druga faza reforme obrazovanja, u okviru cjelodnevne nastave koja se sada planira, treba adresirati broj sati matematike i hrvatskog jezika - Hrvatska je na samom dnu u EU po broju sati provedenih u školi'', dodala je.

Neki su za rezultate optužili nastavnike koji dopuštaju inflaciju ocjena, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama, učenici tvrde da su zadaci bili teži nego prošlih godina te da nisu usklađeni s programom koji uče, neki roditelji žale se da su ocjene iz eseja subjektivne i lošije nego što bi trebale biti itd.

U takvim okolnostima koje vrve nepoznanicama, neke analize mogućih uzroka problema u složenom sustavu pokušali smo doznati od stručnjaka koji su dionici u obrazovanju i procesima rada na njegovoj mogućoj reformi.

Evo što su nam rekli.

Boris Jokić, svojevremeni voditelj Cjelovite kurikularne reforme:

''Državna matura jedan je od najuspješnijih projekata u hrvatskom obrazovanju koji je nažalost u svojih deset godina postojanja od strane obrazovne politike u potpunosti zanemaren te se sada nalazi pred gašenjem. U naših deset godina znanstvenog praćenja sadržaja ispita i rezultata pristupnika jasno je da se vrlo malo činilo na poboljšanju kvalitete ispitnih materijala.

Osnovni problem je to što se politika nije jednoznačno odredila o svrsi ispita državne mature odnosno o tome jesu li to ispiti kojima se završava srednja škola ili su to isključivo kvalifikacijski ispiti za upis na fakultete. Nejednoznačno određenje svrhe stvorilo je brojne probleme u konstrukciji ispita, baš kao i postojanje dvije razine u ispitima iz matematike, hrvatskog i stranog jezika. Zadaci su u ovih deset godina često bili na razini na kojoj se od učenika tražila puka reprodukcija sadržaja, ponekad i do razine bizarnosti poput pitanja o tome koje je boje bio prsten Marulićeve Judite. Još veći problem predstavlja činjenica da ispiti nisu standardizirani te da se u svojoj težini razlikuju od godine do godine što onemogućuje usporedbu rezultata kroz godine. Kod određivanja kriterija potrebnih za prolaz, obrazovna politika u potpunosti je potisnula struku koja je godinama zahtijevala da se kriteriji potrebni za prolazak postrožuju. Politika, bez obzira na politički predznak, to nije činila vodeći se socijalnim, a ne meritokratskim kriterijima.

Kulminacija toga je odluka ministrice Divjak koja je učenicima od sljedeće godine dozvolila prolazak na ispitu iz hrvatskog jezika čak i ako na eseju predaju prazan papir. Kakvo je to ministarstvo obrazovanja koje to potpisom omogućuje? Kakva je to država u kojoj je prazan papir dovoljan za upis fakulteta?

Problemima s maturom treba pridodati i ponašanje dijela visokoškolske zajednice koja je maturi uvijek pristupala s figom u džepu veseleći se trenutku kada će moći ponovo naplaćivati prijemne ispite, skripte za  pripremu za iste te upisivati studente preko veze. O ponašanju obrazovne politike i visokoškolske zajednice u vezi Državne mature sve govori činjenica da se 2019. godine na javna visoka učilišta može upisati bez položene Državne mature. Postavljam pitanje kada na javno subvencionirano mjesto država dozvoljava upis bez položene mature, zašto bi onda učenik uopće ozbiljno pristupao tim ispitima?

Po meni  zaključak je jasan, a to je da obrazovna politika sama želi srušiti proces Državne mature. A to će za Hrvatsku biti velika šteta jer intenzivnim radom na kvaliteti ispita, povratkom na postavke Cjelovite kurikularne reforme o ocjenjivanju i vrednovanju, koje je ministarstvo odbacilo u kratkom roku, samu maturu moglo bi se značajno unaprijediti. Ovom prilikom pozivam sve da se proces zajedničkim naporima pokuša spasiti i popraviti, jer u obrazovanju jednom kada se takve stvari ugase teško ih je ponovo uspostaviti. Sve ovo pak ukazuje da je obrazovna politika u potpunosti odustala od kriterija u obrazovanju što nas nažalost još više vraća u prostor korupcije i netransparentnosti.''

Tomislav Reškovac, profesor u Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, član Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme 2015.-2016.:

''Ako je vjerovati još uvijek neslužbenim podacima koji su se pojavili u medijima, uspjeh ovogodišnjih maturanata na ispitima Državne mature osjetno je slabiji od uspjeha prethodnih generacija, uključujući i onu koja je maturu polagala prošle godine. Naravno, da bi se objasnili loši rezultati ovogodišnjih maturanata, osobito na ispitima iz hrvatskog jezika i matematike, trebalo bi napraviti ozbiljnu analizu tih ispita, odnosno ispitnih zadataka. Do tada bismo, eventualno, mogli napraviti posve načelan popis potencijalnih uzroka tih rezultata koji bi izgledao otprilike ovako:

- uzrok loših rezultata mature je to što ovogodišnji maturanti znaju osjetno manje od prethodnih generacija. No, to baš ne zvuči uvjerljivo: ovogodišnji maturanti išli su u iste škole u koje su išli i prošlogodišnji, predavali su im isti nastavnici prema istim nastavnim programima.

- učenici su loše riješili ispite jer imaju krivu predodžbu koliko treba znati za dobru ocjenu, što je pak posljedica nerealno visokih ocjena koje dobivaju u školama. No, ni ovo nije baš uvjerljivo, budući da su i prethodne generacije ocjenjivane u školama na identičan način.

- ispiti Državne mature izrazito su stresni, pa učenici zbog toga postižu slabije rezultate no što bi bilo realno za očekivati. No, kolikogod ta tvrdnja o 'paralizirajućem' karakteru ispita visokog rizika bila istinita, to još uvijek ne objašnjava zašto su rezultati ovogodišnjih maturanata lošiji od rezultata prethodnih generacija.

- ovogodišnji ispiti su prezahtjevni jer nije dobro procijenjeno što učenici realno mogu znati. Logički gledano, ova mogućnost izgleda vjerojatnija od prethodne tri, budući da je posve zamislivo da je došlo do propusta u konstrukciji ispita. No, je li tome doista tako, može se utvrditi jedino analizom ispita.

- ispiti Državne mature ispituju ono što se u školama ne poučava i ne uči. Naime, logika kurikulumskog sustava bi nalagala da se vrednuju postignuća učenika u odnosu na unaprijed postavljene ishode. U našim uvjetima, to još uvijek znači da se na Državnoj maturi smije ispitivati samo ono što je određeno predmetnim nastavnim programima. No, je li to doista tako, nije posve izvjesno. Iz NCVVO-a dolaze kontradiktorne izjave. S jedne strane, tvrde 'da su ispiti na maturi i ove godine ispitivali ono što se radi u školama te obuhvaćaju sadržaj iz nastavnog plana i programa', a s druge pak da 'matura iz godine u godinu sve više ide prema zadacima kojima se ispituju generičke kompetencije učenika, odnosno matematička pismenost, prirodoslovna i, moguće ključno - razumijevanje pročitanog'. No, postojeći gimnazijski nastavni planovi nisu niti u primisli usmjereni na razvijanje generičkih kompetencija ili pak matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti. Dakle, ukoliko ovogodišnji ispiti Državne mature uistinu ispituju matematičku, prirodoslovnu i čitalačku pismenost (pri čemu bi se i to tek trebalo ustanoviti analizom ispitnih zadataka), onda je doista moguće da se tim ispitima vrednuje nešto što se u školama ne uči i ne poučava. Školska je nastava, naime, prvenstveno normirana nastavnim programima, a u njima nema niti pismenosti, niti generičkih kompetencija.''

Damir Bakić, profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu:

''Kad je o matematici riječ, mislim da se mogu identificirati tri bitna uzroka negativnog trenda.

Ponajprije, primjetan je trend opadanja predznanja koje učenici donose iz osnovnih škola. Dijelom je tome razlog to što su u većini srednjih škola ocjene gotovo jedini kriterij za upis, što rezultira golemim pritiscima na sve aktere, a u konačnici općom inflacijom ocjena. Posljedica je da učenici u srednje škole dolaze nedovoljno spremni i nedovoljno svjesni manjkavosti svoga predznanja. U uvjetima preopsežnih programa u zadanoj satnici takve je pukotine u predznanju gotovo nemoguće ukloniti. U matematici, u kojoj je i učenje i znanje kumulativno, taj raskorak najviše košta.

Drugo, i povezano s prethodnim, široka je mreža sve popularnijih priprema za maturu. Koliko god te pripreme mogu biti korisne, istovremeno su one na više načina i kontraproduktivne. One udaljavaju učenike od nastave, stvaraju lažni osjećaj da je aktivno sudjelovanje u nastavi lako nadoknadivo te umjesto orijentacije na kreativno i problemsko razmišljanje najčešće nude đacima šablone i prečice. U tim okolnostima i najmanji odmak od tipskih zadataka predstavlja značajnu teškoću.

Konačno, u matematici je, izraženije nego u većini ostalih predmeta, preduvjet solidnog znanja uporan, sistematičan i kontinuiran rad, a širi društveni kontekst i poremećeni sustav vrijednosti nikako ne pogoduju motiviranosti mladih generacija za takav angažman.''

Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje:

''Razvidno je iz (i ove godine) nikad lošijih rezultata ispita Državne mature iz hrvatskoga jezika da je zadnji čas da se provede obrazovna reforma jer je dosadašnji model poučavanja hrvatskoga jezika u okviru tako male satnice u očitom raskoraku s onim što se od maturanata na kraju predtercijarnog obrazovanja očekuje.

Pragovi prolaznosti ionako su preniski, profesori u srednjoj školi u skučenoj satnici pokušavaju svladati sav program koji je evidentno preopširan pa nas ne smiju čuditi mršavi rezultati, a uostalom i PISA istraživanja već su najavila poražavajuće rezultate na maturi. Jedino je rješenje kvalitetna obrazovna reforma koja uključuje i dodatnu edukaciju nastavnika i profesora, uz obvezno povećanje satnice nastave hrvatskoga jezika. Rezultati će se vjerojatno vidjeti tek za nekoliko godina, ali posljedica održavanja ovakvoga stanja bit će samo još lošiji rezultati u budućnosti, a od čuđenja i kukanja nema nikakve koristi.''

Neven Budak, profesor na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svojevremeno voditelj reforme obrazovanja:

''Loši rezultati Državne mature, pogotovo oni koji se odnose na čitanje s razumijevanjem, ne mogu iznenaditi nikoga tko godinama prati što se događa na našim visokim učilištima, pogotovo - ali ne jedino - onima humanističkog usmjerenja. Pročitati cijelu knjigu studentima postaje prezahtjevno, sve se češće događa da ne razumiju ni pročitanu hrvatsku rečenicu, a sve manje im je poznato značenje nekih običnih, ali ne učestalih riječi. Sintaksa im je ozbiljan problem, a da o ljepoti izražavanja ne govorimo. Uzroci su vjerojatno višestruki, ali mislim da ne griješim ako tvrdim da je uzrok svega pretjerano korištenje elektronskih medija, a na štetu koncentriranog, dugotrajnijeg čitanja s papira. Multitasking je neprijatelj koncentracije, a koncentracija je nužna kako bi se čitalo s razumijevanjem.

Predviđena reforma je kao da se sjetite u jednome malom dijelu požarišta gasiti veliki požar nakon što bjesni već godinama. Pri tome malo zalijevate vatru benzinom (odnosno tabletima). Nije samo škola kriva za ovo stanje, nego cijelo društvo: prezaposleni roditelji, preopterećena djeca, društvene mreže, nepostojanje kulture čitanja i medijske pismenosti, važnost ocjena umjesto znanja, gubitak važnih društvenih vrijednosti...''

Valerija Bilić, profesorica hrvatskoga jezika u 3. gimnaziji u Zagrebu s radnim iskustvom od 25 godina. Osim stručnog iskustva, ima i osobno iskustvo kao majka troje djece koja su uspješno prošla sustav školovanja:

''Rezultati Državne mature nisu me posebno iznenadili. Normalno je da je jedne godine bolje, a druge lošije. Osobno sam zadovoljna rezultatima svojih učenika i oni nisu lošiji nego prethodnih godina. Potrebna je detaljna analiza rezultata - vidjeti koliki je postotak strukovnih škola itd.

S učenicima treba od prvog razreda kontinuirano raditi i prilagoditi se zahtjevima Državne mature. Isto tako učenici trebaju shvatiti da je to njihov ispit, a ne profesora koji im je predavao. Trebaju prihvatiti odgovornost situacije. Državna matura trenutak je u kojem možete briljirati ili podbaciti, baš kao i na svakom ispitu. U razredu se ocjenjuje kontinuirani rad tijekom cijele školske godine. Ako se radi, rezultati ne izostaju. Kao profesorica u razredu inzistiram na čitanju i promišljanju o pročitanom. Tako se razvijaju vještine potrebne za svladavanje svih tipova zadataka, ne samo u mom predmetu.

Uvijek mogu postojati tzv. trik pitanja, no i ona se svladavaju uz logično razmišljanje. Za uspjeh je važno znanje i uporaba tog znanja, ne treba samo bubati činjenice napamet.''

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara