Foto: Pixsell/Robert Anic/Dusko Marusic

SLOVENSKI ministar vanjskih poslova prije nekoliko tjedana je ustvrdio da policija ima pravo naplaćivati kazne hrvatskim ribarima koji uđu u slovenske vode u Piranskom zaljevu.

Nakon njegove izjave, podigla se bura u Piranskom zaljevu. Ugroženi ribari su se žurno sastali s hrvatskim vlastima u Zagrebu, tražeći siguran i nesmetan rad u Savudrijskoj vali i rješenje za kazne iz Slovenije. Sa sastanka su izašli zadovoljni i objavili kako im je obećano da vlada stoji čvrsto uz njih.

>> VIDEO Vlada ribarima obećala potpunu zaštitu u Piranskom zaljevu: "Večeras mirno spavamo"

"Od večeras mirno spavamo, država stoji iza nas. Od kazni neće biti ništa", rekao je tada Danijele Kolec, predstavnik Udruge profesionalnih ribara Mare Croaticum. Odbio je konkretno kazati čime im je vlada zajamčila slobodu ribarenja i zaštitu. Ni u razgovoru za Index nije htio odati detalje sastanka, a poručio nam je i da se ne boji kazni.

"Mislim da Slovenija blefira. Nije baš tako da oni tako lako mogu kažnjavati. Na osnovi čega? Jer me tamo vidio? Slovenci dosta dobro dezinformiraju javnost i plaše ljude", rekao nam je Kolec.

Poslane prve kazne

Danas je situacija drugačija. Slovenija je stavila u praksu tvrdnje njihovog ministra i ostvarila prijetnje o kaznama za lov u njihovom moru. Hrvatskim ribarima iz Savudrije i Umaga poslano je prvih 14 uplatnica za podmirenje kazni, prema zakonu o prekršajnom postupku, "zbog nedopuštenog prelaska slovenske granice".

>> Slovenija je poslala prve kazne hrvatskim ribarima, prijete zabranom ulaska u zemlju

Policija je napomenula kako se onima koji ne plate kaznu može zabraniti ulazak u Sloveniju.

Navedene kazne se kreću od 500 eura pa sve do 41 tisuće eura, a visina kazne ovisi o stupnju prekršaja. Tako se samo ilegalni prelazak granice kažnjava od 500 do 1200 eura. Za ilegalno ribarenje kazne su puno veće. Najveće su ako se, uz sve to, inspektora ne pusti na brod.

Zanimalo nas je, spavaju li mirno ribari i danas, kad je Slovenija počela slati kazne na njihove adrese.

"Nije naš problem"

Danas smo opet razgovarali s Danijeleom Kolecom, savudrijskim ribarom i čovjekom koji je početkom godine bio uvjeren da vlada stoji iza njih. Upitali smo ga kakva je sada situacija.

"To je sada stvar vlade. To nije naš problem", kratko je odgovorio Kolec.

Upitali smo ga poznaje li možda nekog od ribara koji je dobio kaznu.

"Ne znam tko će sve dobiti kazne, možda ih i ja dobijem", odgovorio je.

Ostajete pri uvjerenju da će vas vlada zaštititi?

"Oni su tako rekli, oni će tako vjerojatno i napraviti. Ako ne naprave tako, onda ćemo mi druge korake napraviti. I točka", rezolutan je predstavnik ribara.

Zanimalo nas je koje sljedeće korake namjeravaju poduzeti hrvatski ribari u Savudrijskoj vali.

''Neću vam ništa reći. Jasno i glasno sam rekao sada nešto i to je to. Svi znaju da nećemo tek tako stati ako nas budu kažnjavali bezveze. Gledajte, treba imati povjerenja i vlada će sigurno to riješiti.''

Vjera u vladu

I predsjednik Ceha ribara Istarske županije Robert Momić vjeruje u vladu. Izjavio je kako ni jedan istarski ribar još nije dobio kaznu od Slovenije.

""Cijela procedura usklađena je s resornim ministarstvom. Nitko od ribara još na svoju kućnu adresu nije dobio nikakvu kaznu, no ukoliko one dođu, bit će proslijeđene MUP-u i od tog trenutka one postaju briga hrvatskih institucija", kazao je Momić.

 

Tužba Strasbourgu

Razgovarali smo i s predsjednikom Euromediteranskoga foruma i zaposlenikom na Institutu Ruđera Boškovića Tončijem Tadićem. Zanimale su nas konkretne mjere koje vlada može poduzeti, u slučaju da odluči ispoštovati dogovor s hrvatskim ribarima.

"Vlada može Sloveniju tužiti Europskom sudu u Strasbourgu. To se tiče zajedničke ribarske politike. Dolazimo do jedne interesantne priče, a radi se o ribarskoj zoni koju je Slovenija prijavila kad je ulazila u Europsku uniju. Nitko iz Hrvatske na nju nije reagirao. Po svoj prilici, Slovenija je prijavila ribarsku zonu do polovice obale Istre, uključujući i dio hrvatskog ZERP-a", rekao nam je Tadić.

"Slovenija je jedina zemlja prije Hrvatske koja je ušla u Europsku uniju bez definirane granice, a nama je radila probleme oko toga. Postoji cijeli niz mehanizama koje Hrvatska može odigrati, ali mi smo kao zemlja očito htjeli eskalirati sukob, a ne pustiti da se stvari riješe same od sebe. Odnosno, da druga strana shvati da je to besmisleno. Sa Slovenijom tako nešto očito ne ide", smatra on.

Presude međunarodnih sudova

"To je način na koji Hrvatska otpočetka postupa sa Slovenijom. Slovenija nešto odigra, recimo, otme nuklearku Krško, a mi zatim sklapamo sporazum u kojemu se pokrijemo ušima.

Ako Hrvatska snosi krivnju, onda je to krivnja svih prethodnih vlada koje su u svojoj beskrajnoj naivnosti vjerovale da se političkim dogovorom može postići rješenje sa Slovenijom", dodaje.

"Potrebne su presude međunarodnih sudova. Za Krško se trebalo ići na Međunarodni sud u New Yorku po Međunarodnoj energetskoj povelji. Za Ljubljansku banku se išlo u Strasbourg, i tako dalje", kaže nam predsjednik  Euromediteranskoga foruma.

"Ovdje se radi o pravu na ribarenje koje regulira zajednička ribarska politika. Ne može se na svoju ruku udariti kazna nekome što ribari u moru koje nije do kraja definirano. Čak i kad se definira, počinje se primjenjivati SOPS (sporazum o prekograničnoj suradnji).

Postoji Europski sud u Strasbourgu koji se tiče acquisa (acquis communautaire - zajednička pravna stečevina Europske unije). Ovo je pitanje acquisa. Strasbourg se ne bavi razgraničenjem nego primjenom acquisa. Slovenija nas ne može tužiti svom sudu radi neprimjenjivanja bilateralnog sporazuma o arbitraži. Ali mi možemo tužiti Sloveniju, prema ribarima", pojašnjava Tadić.

Eskalacija u šestom mjesecu?

"Ovi slučajevi će eskalirati u šestom mjesecu, kad su izbori u Sloveniji. Situacija će se stalno zakuhavati, a svoj vrhunac će doživjeti u šestom mjesecu. Kad god su u Sloveniji bili izbori, onda su ljudi koji su htjeli dokazati da su 'pravi Slovenci' napravili neku spačku Hrvatskoj, kreirajući granični spor, tvrdeći da Ljubljanska banka ne može vratiti novac, podržavajući otimačinu Krškog, podržavajući ostanak vojske na Svetoj Geri, šaljući policiju u Međimurje i na more. To je konstanta slovenske politike", rekao je Tonči Tadić u razgovoru za Index.