OTPRILIKE svaki četvrti slučaj depresije povezan je s poremećajima ciklusa spavanja i budnosti, pokazalo je novo istraživanje australskih znanstvenika. Riječ je o takozvanom cirkadijalnom podtipu depresije, koji je povezan s unutarnjim biološkim satom čovjeka.

Istraživači su analizirali podatke više od 10.000 pacijenata i utvrdili da je oko 25 posto njih pokazivalo obrazac depresije povezan s biološkim satom. Mnogi od tih pacijenata kasno odlaze na spavanje, a sljedećeg se dana osjećaju izrazito umorno, iako često spavaju dulje nego inače.

Izraženiji simptomi i veći rizik od drugih bolesti

"Kod osoba s cirkadijalnom depresijom veća je vjerojatnost da će se depresija pojaviti u ranijoj životnoj dobi i imati izraženije simptome", navodi Sveučilište u Sydneyju. Među zabrinjavajućim pojavama ističu se manija i povećana prisutnost suicidalnih misli.

Istraživanje je pokazalo i da su te osobe sklonije razvoju kardiovaskularnih bolesti te da češće pokazuju znakove neuroloških stanja poput ADHD-a. Zbog tih nalaza znanstvenici smatraju da bi trebalo razmotriti nove načine liječenja ove skupine pacijenata.

"Depresija nije jedinstvena bolest i razumijevanje obilježja njezinih različitih podtipova omogućuje nam da ljudima ranije omogućimo pristup terapijama koje će za njih biti najučinkovitije", izjavila je Emiliana Tonini iz Centra za mozak i um Sveučilišta u Sydneyju.

Terapija svjetlom i melatonin mogli bi pomoći

Znanstvenici su u radu objavljenom u časopisu British Journal of Psychiatry istaknuli da je depresija stanje koje se može manifestirati na različite načine te da pacijenti različito reagiraju na liječenje. Rezultati upućuju na mogućnost da lijekovi koji djeluju na serotoninski sustav, a koji se često propisuju osobama s depresijom, možda nisu najprikladniji za pacijente s cirkadijalnim podtipom bolesti.

"Budući da je cirkadijalna depresija povezana s unutarnjim biološkim satom čovjeka, terapije usmjerene na regulaciju cirkadijalnog ritma, poput terapije svjetlom i melatoninom mogle bi biti mnogo relevantnije", izjavio je Jacob Crouse, istraživač Centra za mozak i um Sveučilišta u Sydneyju.