Tekst: N.A.
Foto: Podravka

BIVŠI premijer Ivo Sanader i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec održavali su pregovore s MOL-om u tajnosti od svojih suradnika u Vladi, doznaje Nacional. Točnije, Polančec je pregovarao, a Sanader nadgledao s tim da su Mađari s bivšim premijerom imali izravan kontak, doznaje tjednik iz pouzdanih izvora. Nacionalu je potvrđeno i kako je bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec dogovorio 34,2 milijuna eura vrijedan kredit koji je ta kompanija preko OTP banke isplatila Podravci, a cijeli aranžman je usuglašen uz znanje i odobrenje bivšeg premijera. Sporazumima koje je Polančec, uz Sanaderovo odobrenje, sklopio s MOL-om Hrvatska bi mogla biti oštećena za više od 5 milijardi kuna, piše tjednik.

Mađari istražuju ulogu vodstva MOL-a

Naime, kako doznaje Nacional, mađarsko pravosuđe već je započelo intenzivnu istragu o ulozi vodstva MOL-a u tom slučaju, koje će morati objasniti na temelju čega je dan milijunski kredit Podravci. Naime, u prvom tromjesečju 2009., kad je sklopljen posao, MOL je zabilježio gubitak od 507 milijuna američkih dolara, pa je njihov potez kreditiranje Podravke nelogičan. Jedino logično objašnjenje bilo bi da je MOL imao u planu domoći se dionica Ine koje su naznačene u ugovoru, no Podravka te dionice nije imala.

Također, u istrazi o privatizaciji Ine otkriveni su i neki novi detalji koji ukazuju na to da je u odnosima s MOL-om Hrvatska pretrpjela milijunsku štetu, a primjer toga je i kupnja plinskog skladišta Okoli, piše Nacional. Državna tvrtka Plinacro je skladište Okoli od Ine otkupila za 514 milijuna kuna. Neki su stručnjaci tu cijenu tada označili kao previsoku, naročito zato jer je ključni dio skladišta, naftna bušotina koja ionako pripada državi, a za koju je Ina imala samo koncesiju. Prilikom prve faze privatizacije Ine taj je objekt imao 11 puta manju cijenu, odnosno vrijedio je 47 milijuna kuna. Vlada je na kraju na prijedlog Marine Matulović-Dropulić prihvatila višu procjenu.

Polančec iz Ine izdvojio skladište tvrtke koja se bavila uvozom plina, ali ne i proizvodnju

Taj slučaj samo je jedna u nizu indicija o tome kako je Polančec MOL-u pogodovao i u dogovoru o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine, piše Nacional. Na temelju tog ugovora Polančec je iz Ine izdvojio skladište plina i tvrtku koja se bavila uvozom, ali ne i proizvodnju. Izdvajanjem tvrtke za trgovinu plinom država je na sebe preuzela goleme gubitke, a vrlo profitabilni dio plinskog biznisa ostavila Ini. Pri tome se Polančec obvezao kako će Vlada do 1. srpnja ove godine od Ine otkupiti njezine tvrtke za trgovanje i skladištenje plina. Ako Hrvatska to ne učini, ugovorom je određeno da će prestati vrijediti višegodišnja zabrana MOL-a da slobodno raspolaže dionicama hrvatske kompanije, kao i pravo prvokupa tih dionica koje ima hrvatska vlada, donosi tjednik.

Vlada je nedavno s MOL-om uspjela dogovoriti odgodu provedbe tog dijela ugovora za godinu dana, no država će 2011. opet biti suočena s golemim troškovima koje ta transakcija podrazumijeva. Hrvatska će tako povrh 500 milijuna kuna plaćenih za Okoli, morati platiti barem još 750 milijuna kuna za plin u tom skladištu i na sebe preuzeti milijunske gubitke proizašle iz nemogućnosti da se uvozni plin prodaje po tržišnoj cijeni. Taj bi režim trebao potrajati sve do 2013. godine kada bi cijene plina trebale biti usklađene s europskim. Do tada na trgovinu plinom država bi mogla izgubiti 3,5 milijardi kuna, a ukupno izdvajanje plinskog biznisa koštat će ju između 4,5 i 5 milijardi kuna. Ostaje i pitanje cijene domaćeg plina budući da će proizvodnja ostati u vlasništvu Ine, odnosno MOL-a. Sve su to posljedice ugovora o odnosima dioničara u Ini, ugovora o plinskom poslovanju, te ugovora o otkupu plinskog skladišta Okoli.

Polančec MOL-u prepustio kontrolu nad upravljanjem Inom

Prema pisanju Nacionala, sva tri ugovora potpisana su 30. siječnja 2009., a pregovore o njima vodio je Polančec. Polančec je MOL-u praktički prepustio potpunu kontrolu nad upravljanje Inom, iako MOL posjeduje tek 47 posto dionica. Za takvu diskrepanciju u odnosu vlasničkog udjela i upravljačkih prava obično se plaća premija, a kako je MOL kredit Podravci isplatio tri mjeseca nakon potpisivanja novog dioničarskog ugovora, jasno je zašto se istražuje mogućnost da je taj novac dio premije naročito s obzirom na to da je u ugovoru o zajmu navedena mogućnost da Podravka kredit otplati dionicama Ine, iako kompanija te dionice ne posjeduje, piše tjednik.

U vezi s MOL-om vršen je pritisak i na Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja koja je morala izdati dozvolu za novu preraspodjelu vlasničkih prava u Ini koju je dogovorio Polančec. Mijenjao se i konačni zaključak Agencije prema kojem je MOL morao prodati lanac benzinskih postaja Tifon ili neku od Ininih podružnica koja ima isti tržišni udjel kao Tifon. No prodan je Crobenz koji ima manje tržišnog udjela od Tifona. Tako je MOL-u omogućeno da i u slučaju da proda dionice u Ini i dalje u Hrvatskoj razvija svoje poslovanje preko Tifona.

"Postoji mogućnost da se ugovori objave"

Zamjenik predsjednika Uprave OTP banke Laslo Wolf danas je izjavio kako je kreditni ugovor s Podravkom dogovoren u skladu s uobičajenom bankarskom praksom te da su uvjete i jamstva povrata kredita preuzeli od investicijske banke Merrill Lynch. Ta je investicijska banka bila prvi kreditor, a iz OTP-a tvrde da su procijenili da se tu radi o sigurnom poslu. "Detalje iz ugovora još ne možemo objaviti, jer ne znamo da li se tu radi o bankarskoj tajni, no postoji mogućnost da se oni na kraju objave", rekao je Wolf za HRT.