INDEX doznaje detalje iskaza Ivice Vajdića, jednog od najbližih suradnika Josipa Šinceka u golemoj aferi s ilegalnim otpadom. On je odmah nakon uhićenja progovorio i istražiteljima opisao što se događalo s otpadom u Varaždinu, Gospiću, Senju i Benkovcu.

Njegov iskaz posebno je važan nakon novih nalaza vještaka koji pokazuju da su lokacije povezane s ovim slučajem opterećene mikroplastikom, teškim metalima i drugim onečišćujućim tvarima, posebno "vječnim kemikalijama".

Galerija

"Otpad dolazio kamionima, Šincek me obavještavao o svemu"

Vajdić je u svom iskazu rekonstruirao kako je otpad kolao i što se s njim na terenu događalo. On je od 2021., u periodu koji obuhvaća istraga, u Šincekovim tvrtkama Tipos Resurs i Plastruktor radio kao mehaničar te vozač kamiona i strojeva. Prvo je radio na lokaciji bivše tvornice namještaja Florijan Bobić u Varaždinu. Tamo su, prema njegovu iskazu, radili na strojevima koji su mljeli plastiku.

"Radilo se o najlon vrećicama, slamkama, plastičnim bocama i drugom plastičnom otpadu", opisao je Vajdić. Nakon mljevenja, rekao je, plastika se talila i proizvodio se sitni granulat koji se prodavao u Sloveniju.

Govoreći o Gospiću, Vajdić je rekao da je u industrijskom pogonu Tipos Resursa istovarivao otpad koji je dolazio kamionima. Prema njegovu iskazu, Josip Šincek ga je obavještavao o količini kamiona koji dolaze svaki dan.

"Plastični otpad smo najvećim dijelom putem ciklona (uređaj za usisavanje i zračno upuhivanje čestica u spremnike, op.a.) odlagali u silose", rekao je Vajdić. Otpad u rinfuzi držali su u dvorištu, a dio se, prema njegovu iskazu, koristio za poravnavanje prostora. Nasipavanje je trajalo do listopada 2024. godine, do kada su i dolazili kamioni s plastičnim otpadom. Od vozača šlepera, rekao je, preuzimao je dokumentaciju o otpadu, a od Šinceka je dobivao sve upute.

"Od otpada smo napravili četiri kuće i 12 grobnica na Pagu"

Rekao je da je znao obavještavati i Moniku Šincek, dok je Antoniji Bauk slao papire od vozača i prijavljivao sate rada.

Vajdić je opisao i pokušaje proizvodnje materijala od plastike. Rekao je da su dio plastičnog otpada koristili za izradu zidova kuća od plastike, ali da se to događalo rijetko. "U zadnjih godinu i pol napravili su četiri kuće i nekakvih 12 grobnica na Pagu", rekao je. Objasnio je da se prema recepturi Josipa Šinceka plastika miješala s cementom i vapnom, a nakon dodavanja vode nastajao je materijal sličan betonu.

"Kao da nisam bio direktor"

Vajdić je istražiteljima opisao i lokaciju u Benkovcu gdje su istovarivali plastiku u rinfuzi. Sve se zatim zatrpavalo. Vajdić je govorio i o svojoj formalnoj ulozi direktora Plastruktora. "Kao da nisam direktor", rekao je, objasnivši kako je i nakon dolaska u Plastruktor nastavio raditi poslove vozača i mehaničara. 

Što je rekao o Franciski Dodić, supruzi zlatara u čijem kamenolomu je nađen otpad?

Iako je vlasnik kamenoloma u kojem je završio ilegalni otpad, poznati zagrebački zlatar Paško Dodić nije osumnjičen u ovoj aferi. Naime, USKOK sumnjiči samo njegovu suprugu Francisku koja je sa Šincekovom suprugom Monikom bila suvlasnica tvrtke Izoxeco.

Ta kompanija bila je zamišljena kao tvrtka za proizvodnju građevinskih proizvoda od plastike. Istražitelji sumnjiče Francisku Dodić za lažiranje dokumentacije o otpadu koji je stizao u Liku. U svojoj obrani Ivica Vajdić rekao je da je Francisku Dodić i njezinog supruga Paška Dodića sa Šincekom viđao u Gospiću.

Naveo je da ih je najmanje jednom vidio i u Benkovcu, prije betoniranja nasipane plastike sa zemljom, dodavši da je Franciska Dodić u Benkovcu preuzimala dokumentaciju od vozača.  Franciska Dodić bila je uhićena zajedno sa Šincekima, ali nije završila u istražnom zatvoru. U svojoj obrani opisala je kako je upoznala Šinceke i koji su im bili zajednički planovi.

"Ne smije se vidjeti ni gram ničega nigdje"

Osim njegova iskaza, USKOK među dokazima ima i snimljene razgovore između Vajdića i Šinceka. U razgovoru iz listopada 2023., nakon što se pojavljuju problemi zbog prijava i interesa policije, govori se o potrebi da otpad više ne bude vidljiv. Šincek ga upozorava da se "ne smije vidjeti gram ničega nigdje", a Vajdić odgovara da će zaustaviti istovar i "to srediti".

U drugom razgovoru Vajdić javlja Šinceku da je plastika prema šumi prekrivena zemljom i da "nema ničega". Šincek mu na to odgovara: "Bravo!". Za lokaciju u Benkovcu Vajdić u jednom razgovoru u prosincu 2023. govori Šinceku da je nakon radova "sve zatvoreno" i da "nema trunke da se nešto vidi".

"Vozač se žalio da je 'ovo kriminal'. Šincek je rekao da zovemo Pripuzovog čovjeka da on to riješi"

Od prosinca 2023. do ožujka 2024. snimljeno je kako Vajdić svakodnevno komunicira s Filipom Sivecom, voditeljem transporta u CIOS Grupi Petra Pripuza, unutar koje posluje i društvo CE-ZA-R kao dobavljač otpada, te s vozačima koji su najavljivali dolaske. U razgovoru od 16. veljače 2024. Vajdić Šinceku javlja da je jedan vozač počeo negodovati jer smatra da su "krivi papiri" i da je počeo govoriti kako je "ovo kriminal". Vajdić kaže da je zbog toga kontaktirao vlasnika prijevozničke tvrtke kako bi razgovarao s vozačem.

Šincek mu tada govori da nazove osobu koju naziva "Pripuzovim čovjekom" i da njemu kaže da riješi problem. U drugom razgovoru Vajdić od Filipa Siveca traži da prijevoznici više ne parkiraju kod kamenoloma jer je ondje "dosta policije, pa da ne bi bilo problema", nego da čekaju na benzinskoj postaji uz autocestu.

Podzemne vode kod Gospića zagađene mikroplastikom i "vječnim kemikalijama"

Na ilegalnom odlagalištu u Divoselu kod Gospića vještaci Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer" utvrdili su da otpad utječe na podzemne vode. Analizirani su uzorci vode uzvodno, neposredno uz otpad i nizvodno od njega, a najveća količina plastike pronađena je u vodi koja prolazi ispod samog odlagališta. U nizvodnom uzorku izmjerena je koncentracija od 737 mikrograma polistirena po litri, dok je analiza pokazala prisutnost više vrsta plastike, među njima polietilena, polipropilena, PET-a i PTFE-a.

Riječ je o mikroplastici, odnosno vrlo sitnim česticama koje se mogu prenositi kroz podzemni krški sustav. Vještaci su naveli da je posebno važno što se lokacija nalazi na području gdje postoji mogućnost infiltracije oborinskih voda kroz pukotine u podzemlju.

Istodobno, vještaci nisu utvrdili da je voda iz javne vodoopskrbe zbog toga postala neispravna. Uzorci nisu uzimani iz gradskog vodovoda, nego iz istražnih bušotina na samoj lokaciji odlagališta.

Više od 6000 tona otpada u Benkovcu

Problemi su utvrđeni i u Benkovcu, na području bivšeg kamenoloma. Tamo su vještaci Geotehničkog fakulteta procijenili da se nalazi najmanje 6427 tona otpada.

Analizirana je izrazito heterogena mješavina plastike, gume, tekstila, metala i građevinskog otpada. Pronađene su povišene koncentracije bakra, cinka, olova i antimona. Vještaci posebno izdvajaju antimon jer se pokazao kao najmobilniji element, odnosno onaj koji se lakše može prenijeti u okoliš. U četiri od 19 uzoraka vrijednosti su premašile kriterij za prihvat na odlagalište neopasnog otpada.

Mikroplastika je pronađena i izvan samog tijela odlagališta. Pouzdano identificirani fragmenti pronađeni su 20 do 30 metara od ruba otpada, a vještaci navode da se može širiti vjetrom i oborinskim vodama.

Visoke koncentracije olova u Gospiću, Plenković lagao o sanaciji

Ranije analize otpada iz Gospića pokazale su i izrazito visoku koncentraciju olova. U jednom uzorku pronađeno je čak 38000 miligrama olova po kilogramu otpada, uz kadmij, živu, nikal i vanadij. U eluatu, odnosno testu kojim se ispituje koliko se tvari mogu isprati iz otpada, izmjeren je antimon u koncentraciji od 3,2 mg/kg, dok je dopuštena vrijednost bila 0,7 mg/kg.

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" zaključio je da taj uzorak ne zadovoljava uvjete za odlaganje na odlagalištu neopasnog otpada te ga je klasificirao kao otpad koji sadrži opasne tvari.

Štampar je svoj nalaz dao još u svibnju 2024., ali unatoč tome sanacija opasnog odlagališta još nije ni započela. Premijer Andrej Plenković nedavno je rekao kako je vođenje kaznenog postupka protiv Šinceka i ostalih bilo prepreka za organiziranje sanacije terena, ali to nije istina.