Foto: Shutterstock
METABOLIZAM je danas većini ljudi opće poznati pojam. Nerijetko čujemo kako se govori da netko ima brži ili sporiji metabolizam, no mali je postotak ljudi koji znaju što zaista utječe na ubrzavanje ili usporavanje istoga. Metabolička jednadžba nije komplicirana. Brzi, funkcionalni metabolizam znači i više energije, lakše oslobađanje toksina iz tijela te općenito bolje fizičko stanje i toliko željenu „fit“ liniju. Kako starimo, metabolizam se usporava i to za 2-3 posto svako desetljeće, a taj negativni pad započinje već u dvadesetima. No, osim tog neizbježnog aspekta vremena, postoje i brojne aktivnosti i propusti na svakodnevnoj bazi kojima pripomažemo usporavanju rada metabolizma. Dugoročnim, nesvjesnim ponavljanjem istih pogrešaka ili propusta negativno utječemo, kako na metaboličku funkciju organizma, tako i na opće zdravstveno stanje. Odgovori na sljedećih 6 pitanja mogli bi biti dobra baza za ponovno uspostavljanje ravnoteže metabolizma.
1. Piješ li dovoljno tekućine?
Ovdje pod tekućinama nikako ne bih uvrstila Coca Colu i ostale gazirane napitke, alkohol, ali ni "100 posto prirodne" voćne sokove iz ambalaža čiji se proizvođači kunu u 120 postotnu prisutnost voća u njihovim proizvodima. Tu nema voća. Ti sokovi nikada nisu vidjeli voće. Osim što obiluje umjetnim bojama i ekstraktima, u većini slučajeva takva pića unose samo nepotrebnu količinu šećera u tvoj organizam. Obična ili mineralna voda, prirodni povrtni ili voćni sokovi iz kućne radinosti te nezaslađeni čajevi (primjerice, izvrstan zeleni čaj) trebali bi bit tvoj prvi izbor.
2. Preskačeš li doručak… prečesto?
Doručak je jedna od najboljih stvari koja se dogodila tvom metabolizmu. Konzumacija hranjivih tvari unutar prvih 30-45 minuta nakon buđenja, "budi" tvoj metabolizam iz sna i održava razinu energije stabilnom tijekom cijelog dana. Istraživanja su u više navrata dokazala da oni koji redovito doručkuju na znatno lakši način postižu i održavaju dobru liniju, te drže tjelesnu težinu pod nadzorom od onih koji doručak preskaču s namjerom štednje kalorija. Takva vrsta štednje definitivno nije isplativa - iscrpljuješ se, energija potrebna za svakodnevne aktivnosti opada, te se u takvu stanju osobe u popodnevnim satima nerijetko prepuštaju "čarima" junk fooda kako bi na brzi način dignuli šećer u krvi. Iz začaranog kruga izlaz postoji jedino u obliku doručka pametno sastavljenog od kombinacije složenih ugljikohidrata, proteina te vlakana.
3. Jedeš li dovoljno često?
Slikovito, metabolizam je plamen koji je potrebno održavati adekvatnim gorivom. Gorivo našeg organizma jest hrana. Ako pravimo preveliki razmak između obroka svome tijelu ne činimo uslugu. Konzumacija manjih, frekventnih 5-6 obroka tijekom dana definitivno je bolji i pametniji izbor nego gladovanje.
4. Jesi li predugo bili na dijeti?
Ovo pitanje na određeni način nadopunjuje prethodno, samo ovdje govorimo o dužem vremenskom periodu. Razjasnimo jednom zauvijek. Iako se tehnologija mijenja, ljudsko tijelo ostalo je gotovo isto kao i ono pećinskog čovjeka. Našem tijelu nije primarno dobro izgledati u bikiniju nego - preživjeti. U slučaju da gorivo, hrana, stiže prerijetko i u premalim količinama, tijelo samo sebi šalje poruku - hej, dobro ovo pohrani jer tko zna kad će te vlasnik opet nahraniti! Rezultat dugih i drastičnih dijeta? Usporavanje metabolizma, manjak energije i snage te bezvoljnost i kronična iscrpljenost.
5. Spavaš li dovoljno?
Izuzetno važan sudionik tzv. svetog trojstva zdravog života (uz prehranu i fizičku aktivnost), često potpuno neopravdano zanemarivan, jest san. Osam sati sna bi trebalo biti pravilo kojeg bi se trebalo što čvršće držati. Nedostatak toliko potrebnog kvalitetnog odmora, osim što uzrokuje gubitak energije i koncentracije, otvara apetit za slatkim i masnim stvarima, a da toga nismo ni svjesni. Ima li izlaza? Ima! Što prije steći rutinu odlaska na spavanje te buđenja u približno slično vrijeme. Dozvoli svome tijelu da se odmori i ono će ti vratiti na više načina.
6. Jesu li proteini tvoji prijatelji?
O tome koliko je fizička aktivnost neophodna u kreiranju brzog metabolizma svi već dosta znamo. Potrebno je povećati udio mišićne mase,a kako bi to postigli, veliku ulogu u cijeloj priči igraju i proteini (bjelančevine) koji bi trebali biti zastupljeni u svakom obroku. Piletina, puretina, riba, bjelanjci, mahunarke kao što su grah, leća ili bob, manji udio orašastih plodova koji su također u određenoj mjeri izvor proteina trebali bi biti zastupljeni što je više moguće u dnevnom jelovniku.