Kratka šetnja nakon obroka može imati niz pozitivnih učinaka na zdravlje, a za neke koristi dovoljno je hodati samo deset minuta. Liječnica dr. Heather Viola iz centra Mount Sinai Doctors-Ansonia ističe da hodanje nakon jela može pomoći probavi, regulaciji šećera u krvi, održavanju tjelesne težine i zdravlju srca.
"Bez obzira na to odlučite li se za šetnju prije ili poslije obroka, važno je zapamtiti da svakom tjelesnom aktivnošću poboljšavate svoje opće zdravlje", kaže Viola za Vogue. Ovo su zdravstvene koristi šetnje nakon jela.
Poboljšana probava
Hodanje nakon obroka potiče rad probavnog sustava i može pomoći kod nadutosti, zatvora i refluksa. "Hodanje nakon jela stimulira želudac i crijeva, zbog čega se hrana brže kreće kroz sustav, što pomaže probavi", objašnjava dr. Viola.
Manji rizik od srčanih bolesti
Redovita tjelesna aktivnost povezuje se s nižim krvnim tlakom i kolesterolom te manjim rizikom od srčanog i moždanog udara. Jedno istraživanje pokazalo je da kratke šetnje od deset do 15 minuta nakon obroka mogu biti posebno korisne za zdravlje srca.
Kontrola šećera u krvi
Mirovanje nakon jela može dovesti do naglog porasta šećera u krvi, dok studije pokazuju da hodanje nakon obroka može pomoći u njegovoj regulaciji. Dr. Viola upozorava da učestalo povišena razina šećera s vremenom može pridonijeti inzulinskoj rezistenciji, zbog čega je kretanje nakon obroka jednostavan način smanjenja takvih rizika.
Pomoć pri mršavljenju
Tijelo tijekom hodanja troši više energije nego tijekom sjedenja, pa redovite šetnje mogu pomoći u održavanju ili gubitku tjelesne težine. Hodanje također može pomoći u regulaciji apetita. Dr. Viola preporučuje brži tempo, ali naglašava da je i lagana šetnja korisnija od sjedenja nakon obroka.
Kvalitetniji san
Šetnja nakon večere može pomoći u regulaciji cirkadijskog ritma, odnosno prirodnog ciklusa spavanja i budnosti. Prema dr. Violi, može olakšati usnivanje i pridonijeti kvalitetnijem odmoru, a smanjenje probavnih tegoba nakon večere također može pomoći da san bude ugodniji.
Regulacija krvnog tlaka
Istraživanja pokazuju da oko 30 minuta hodanja dnevno može pomoći u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a tih pola sata ne mora se odraditi odjednom. Dr. Viola ističe da se isti cilj može ostvariti kroz tri desetominutne šetnje nakon doručka, ručka i večere.
Bolje raspoloženje
Tjelesna aktivnost potiče lučenje tvari povezanih s boljim raspoloženjem. Dr. Viola navodi da hodanje potiče lučenje endorfina, dopamina i serotonina te dodaje da čak i kratka desetominutna šetnja može pozitivno djelovati na raspoloženje.
Utjecaj na upalne procese
Novi dokazi upućuju na to da kretanje nakon obroka, posebno onog bogatog mastima, može pomoći ublažiti privremene upalne procese. "Kratku šetnju ne bih nazvala protuupalnim tretmanom, ali može pomoći u stvaranju zdravijeg metaboličkog odgovora nakon obroka", objašnjava dr. Viola.
Kontrola triglicerida
Hodanje nakon jela može pomoći i u kontroli porasta triglicerida, vrste masti u krvi čije su visoke razine povezane s bolestima srca te srčanim i moždanim udarom. Dr. Viola objašnjava da mišići tijekom hodanja troše energiju iz krvotoka, što tijelu pomaže učinkovitije obrađivati hranjive tvari poput triglicerida.
Za većinu ljudi nije potrebna duga ni intenzivna aktivnost - dr. Viola kaže da za pomoć probavi može biti dovoljna desetominutna šetnja, dok za opću kondiciju preporučuje oko 30 minuta. Može se krenuti odmah nakon obroka ili pričekati petnaestak minuta ako se pojavi nelagoda. Savjetuje ugodan do umjeren tempo te upozorava da odmah nakon jela treba izbjegavati naporne aktivnosti poput trčanja.