Mnogi vjeruju da je za dugovječnost presudna isključivo prehrana, no stručnjaci upozoravaju da svakodnevne navike mogu imati još veći utjecaj na brzinu starenja i rad organa. Dvije česte pogreške mogu tiho potaknuti upale i povećati rizik od kroničnih bolesti. Dobra je vijest da ih je moguće spriječiti.
Previše sjedenja ne utječe samo na tjelesnu težinu, već može pogoditi gotovo svaki organski sustav. Povezuje se s pretilošću, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i povišenim krvnim tlakom. Dugoročno može smanjiti kvalitetu i duljinu života.
Kada smo neaktivni, cirkulacija se usporava, mišići slabe, a osjetljivost na inzulin opada. Upalni procesi se mogu pojačati, što dodatno opterećuje srce, jetru i gušteraču. Takvo stanje može pridonijeti metaboličkoj disfunkciji i ubrzati biološko starenje.
"Umjerena tjelovježba od najmanje 150 minuta tjedno jača srce, poboljšava kontrolu šećera u krvi i pridonosi općem blagostanju", savjetuje dijetetičarka i nutricionistica dr. Krutika Nanavati za SheFinds. To je otprilike 30 minuta pet dana u tjednu, a može uključivati brzo hodanje, vožnju bicikla ili plivanje. Čak i male promjene, poput češćeg ustajanja i kratkih pauza za razgibavanje, mogu smanjiti rizike dugotrajnog sjedenja.
San je vrijeme kada se tijelo obnavlja i regulira ključne procese. Bez dovoljno odmora slabe hormonska ravnoteža, imunitet i stanična obnova. Posljedice se s vremenom mogu odraziti na cjelokupno zdravlje.
Kronični manjak sna povećava razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol potiče upale povezane s bolestima srca, dijabetesom i neurodegenerativnim poremećajima poput Alzheimerove bolesti. Loš san može narušiti metabolizam glukoze, povisiti krvni tlak i poremetiti hormone koji reguliraju apetit.
S vremenom takvo opterećenje može oštetiti organe i ubrzati starenje. Dr. Nanavati preporučuje 7 do 8 sati kvalitetnog sna svake noći za optimalno zdravlje i dugovječnost. Savjetuje uvođenje dosljedne večernje rutine, ograničavanje ekrana i stvaranje mirnog okruženja za spavanje.