ENDOMETRIOZA je kronična upalna bolest od koje, prema procjenama, boluje 10 do 15 posto žena reproduktivne dobi, odnosno oko 190 milijuna diljem svijeta. Bolest nastaje kada tkivo slično sluznici maternice raste izvan nje, a najčešći simptomi uključuju snažnu bol u zdjelici, neplodnost i probavne smetnje. Iako točan uzrok još nije poznat, nova studija potvrđuje tezu da mentalno zdravlje i traumatična iskustva mogu utjecati na rizik od razvoja bolesti.
Povezanost s traumatskim iskustvima
Istraživanje objavljeno u časopisu "JAMA Psychiatry" u veljači 2025. godine pokazalo je da su žene s endometriozom znatno češće prijavljivale traumatične i stresne događaje iz djetinjstva i odrasle dobi, prenosi The Independent. Studija se temelji na kliničkim i genetskim podacima više od pola milijuna žena iz britanske baze "UK Biobank" i finskog projekta "FinnGen".
Analiza je otkrila da su pacijentice s endometriozom češće navodile iskustva poput seksualnog zlostavljanja, dijagnoze bolesti opasnih po život ili svjedočenja iznenadnoj smrti. U usporedbi sa ženama bez endometrioze, kod oboljelih je zabilježena veća vjerojatnost proživljavanja fizičke traume, zlostavljanja u djetinjstvu te drugih međuljudskih i vanjskih traumatskih događaja.
Statistički podaci pokazuju jasne razlike. U kategoriji emocionalne ili fizičke traume bilo je 8 posto žena s endometriozom, u usporedbi s 5 posto žena bez te dijagnoze. Seksualnu traumu prijavilo je 5 posto oboljelih i 4 posto zdravih žena. Istovremeno, u skupini bez ikakvih traumatskih iskustava bilo je 24 posto žena bez endometrioze, ali samo 20 posto onih koje od nje boluju.
Kako trauma utječe na tijelo?
Studija je također utvrdila genetsku povezanost endometrioze s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) i zlostavljanjem u djetinjstvu. Znanstvenici su zaključili da traumatični događaji i genetski faktori mogu neovisno jedan o drugome pridonijeti riziku od razvoja bolesti. To znači da se njihovi utjecaji mogu zbrajati i tako kumulativno povećavati vjerojatnost oboljenja.
Sve je više dokaza da je endometrioza sustavna bolest, što znači da ne pogađa samo reproduktivne organe. Poznato je da se trauma povezuje i s drugim stanjima, uključujući bolesti srca i rak. Iako je dosad bilo malo istraživanja o ovoj temi, znanstvenici pretpostavljaju nekoliko mehanizama koji bi mogli objasniti vezu traume i endometrioze.
Stresne reakcije na traumu mogu potaknuti upalne procese u tijelu, koji zatim pridonose razvoju bolesti. Trauma također može poremetiti hormonsku ravnotežu, prije svega kroz povećanu razinu hormona stresa poput kortizola. Takve promjene mogu utjecati na razinu estrogena i time pogoršati simptome ili potaknuti razvoj endometrioze.
Treći mogući mehanizam su dugoročni epigenetski učinci traume, koji mijenjaju funkciju gena povezanih s imunosnim odgovorom, upalama i regulacijom hormona.
Važnost pristupa pacijenticama
Zbog ove složene veze, liječnici ističu da je kod pacijentica s endometriozom nužno procjenjivati i fizičko i mentalno zdravlje. Takav pristup omogućuje sveobuhvatnije i učinkovitije liječenje. U tom kontekstu spominje se pristup poznat kao "skrb utemeljena na znanju o traumi".
Riječ je o pristupu koji polazi od prepoznavanja utjecaja traume na pojedinca. Cilj je stvoriti sigurno okruženje, izgraditi povjerenje i osnažiti pacijentice, uz svijest da njihova prošla iskustva mogu oblikovati komunikaciju s liječnicima i reakciju na terapiju.
Ovaj je pristup osobito važan u ginekologiji. Za osobe koje su preživjele fizičku ili seksualnu traumu, ginekološki pregled može biti iznimno stresan i ponovno ih traumatizirati. Zbog toga takve pacijentice ponekad izbjegavaju odlaske liječniku, što dodatno odgađa postavljanje dijagnoze. Kod endometrioze, dijagnoza ionako kasni u prosjeku između četiri i 11 godina.
Zaključak studije je da mentalno zdravlje ima ključnu ulogu u endometriozi kao sustavnoj bolesti. Detaljna analiza utjecaja traumatskih događaja otvara nove smjerove za razumijevanje načina na koje psihološki faktori rizika utječu na zdravlje žena.