POVREMENI POST u novije vrijeme postaje sve popularnija dijeta, a njegovi poklonici tvrde da može uzrokovati gubitak težine, poboljšati metaboličko zdravlje te možda čak produljiti životni vijek.
Međutim, jedno novo istraživanje dovelo je u pitanje jednu od temeljnih postavki o njegovu funkcioniranju.
Što je povremeni post?
Za početak pojasnimo što je povremeni post. To je obrazac prehrane koji je na engleskom poznat kao intermittent fasting (IF) ili općenitije time restricted eating (TREE), a u njemu je naglasak više na tome kada se jede nego što se i koliko jede, što je inače temelj svih klasičnih dijeta.
Ideja je da se neko dulje razdoblje u danu ili u tjednu, osobito noću, ne jede ništa, odnosno da se vremenski prozor tijekom kojeg se konzumira hrana smanji.
Razni obrasci povremenog posta
Postoji više obrazaca IF-a.
Metoda 16/8: Ova metoda uključuje preskakanje doručka i ograničavanje razdoblja konzumacije hrane na 8 sati, primjerice između 13 i 21 sat. Nakon toga slijedi post od 16 sati.
Jedi-prestani-jedi: Ovaj pristup podrazumijeva post od 24 sata jednom ili dva puta tjedno, primjerice, tako da se ne jede od večere jednog dana do večere sljedećeg dana.
Dijeta 5:2: Ovom metodom unosi se samo 500-600 kilokalorija u dva neuzastopna dana u tjednu, ali se jede normalno ostalih 5 dana.
Ideja ovih režima je, među ostalim, da je nekim ljudima lakše odreći se hrane u cijelosti na dulja razdoblja nego više puta tijekom dana konzumirati male količine niskokalorične hrane i brojiti kalorije.
Magistra nutricionizma Maja Ljubas, vlasnica nutricionističkog savjetovališta NUTRIOM, ističe da osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti ili stanja kao što su dijabetes, inzulinska rezistencija, krvožilne bolesti i poremećaji u prehrani moraju biti vrlo oprezne ako se odluče na povremeni post.
„Bilo koji od navedenih režima povremenog posta mogao bi pogoršati njihova kronična stanja“, upozorila je.
Studije u prilog povremenom postu
Brojne studije pokazale su da povremeni post funkcionira, a stručnjaci su pronašli i moguća tumačenja zašto je to tako.
Prema jednom tumačenju, posebno je važno izbjegavati konzumiranje hrane u večernjim i noćnim satima zbog utjecaja cirkadijalnog ritma na metabolizam.
Primjerice, u jednom istraživanju znanstvenici su u dvije skupine testova istražili kako djeluje ograničavanje vremena konzumacije hrane u različitim dijelovima dana istovremeno prateći metabolizam ispitanika u dišnoj komori.
U prvom testu jedan od tri dnevna obroka davali su ispitanicima kao doručak, dok su u drugom hranu jednake nutritivne vrijednosti davali kao kasnu večeru.
Utvrdili su da su dvije sesije, iako se nisu razlikovale po količini pojedene hrane ili po količini tjelesne aktivnosti sudionika, imale različit učinak na tjelesnu težinu – ljudi koji nisu jeli kasno gubili su više težine.
Zaključili su da je kasnovečernja konzumacija hrane odgodila sposobnost tijela da razgrađuje zalihe masti za energiju jer je organizam na raspolaganju imao lako dostupne ugljikohidrate koji su tek bili konzumirani.
Kako povremeni post utječe na tijelo?
Neki zagovornici povremenog posta ističu da on može biti zdrav za organizam. Kako?
Kada čovjek posti, u njegovom se tijelu na staničnoj i molekularnoj razini događa nekoliko stvari. Primjerice, tijekom posta aktivira se autofagija, proces u kojem tijelo razgrađuje oštećene stanice i proteine koji sudjeluju u procesu starenja.
Osim toga, tijekom posta mijenjaju se razine hormona kao što su inzulin i hormon rasta, što može imati pozitivan, ali i negativan učinak na zdravlje, ovisno o zdravstvenom stanju.
Nova studija zaključila je da su ipak ključne kalorije
Međutim, jedno novo istraživanje, objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine, dovelo je u pitanje temeljnu ideju povremenog posta tako što je pokazalo da je u konačnici ipak stvar u količini unesenih kalorija, a ne u dobu dana kada se jede.
U novom istraživanju znanstvenici su 41 odrasloj osobi s pretilošću i predijabetesom nasumično dodijelili vremenski ograničenu prehranu s 10-satnim prozorom za konzumaciju hrane ili uobičajeni obrazac prehrane kako bi usporedili gubitak težine i druge mjere metaboličkog zdravlja u ta dva režima. Kontrolirani režim prehrane trajao je 12 tjedana.
Ovo randomizirano, kontrolirano ispitivanje pokazalo je da su i TREE i tradicionalni dnevni obrasci prehrane rezultirali sličnim gubitkom težine kada su konzumirane kalorije u obje skupine bile iste. Drugim riječima, nije bilo presudno jesu li sudionici većinu svojih kalorija konzumirali rano tijekom dana ili navečer, što sugerira da su ukupne kalorije važnije od vremena konzumacije obroka.
"To nas tjera na zaključak da je stvar u tome da ljudi koji imaju koristi od vremenski ograničene prehrane - što znači da gube na težini - vjerojatno jedu manje kalorija jer im je vremenski okvir kraći, a ne u nečem drugom", rekla je glavna autorica studije Nisa Maruthur, izvanredna profesorica medicine na Sveučilištu Johns Hopkins, u intervjuu za NBC News.
U prilog takvom zaključku govore ispitivanja koja su utvrdila da ograničavanje prozora konzumacije hrane na četiri do 10 sati prirodno smanjuje unos kalorija za oko 200 do 550 kalorija dnevno, što rezultira gubitkom težine.
Ljubas ističe da treba imati na umu da su u studiji sudjelovale pretile osobe i osobe s predijabetesom, čiji je metabolizam već u startu drugačiji nego kod zdravih pojedinaca.
„Kod takvih osoba povremeni post može dodatno stvarati neravnotežu i imati kontraproduktivan učinak“, upozorila je.
Povremeni post smanjuje unos kalorija
Na početku nove studije znanstvenici su procijenili povijest sudionika i razine njihovih uobičajenih aktivnosti kako bi izračunali njihove temeljne dnevne kalorijske potrebe. Na temelju toga ispitanici su dobili pripremljene obroke s identičnim omjerima makronutrijenata i mikronutrijenata te upute o tome kada trebaju konzumirati obroke. Svi su jeli iste količine kalorija dnevno tijekom cijelog istraživanja.
Skupina s vremenski ograničenim načinom ishrane dobila je upute da jede samo između 8 i 18 sati i da većinu svojih kalorija unosi prije 13 sati svaki dan.
Grupa s uobičajenim obrascem prehrane jela je između 8 sati i ponoći, a većinu svojih kalorija unosila je nakon 17 sati.
Poslije 12 tjedana obje su grupe izgubile približno istu količinu kilograma i nije bilo većih razlika u njihovim razinama glukoze natašte, u opsegu struka, krvnom tlaku ili razinama lipida.
Autori su zaključili da ovi nalazi sugeriraju da dijete s ograničenim prozorima konzumacije hrane uglavnom uzrokuju gubitak težine zbog smanjenja unosa kalorija koji takav režim potiče.
Povremeni post dobar je dok ne poništavamo njegov učinak
Prema znanstvenicima sa Sveučilišta Illinois u Chicagu koji su napisali popratni editorijal nove studije, ovi rezultati imaju važne kliničke implikacije.
Naime, iako se nije pokazalo da je povremeni post učinkovitiji za mršavljenje pretilih osoba, pacijentima bi ga moglo biti lakše slijediti jer im omogućuje da nastave jesti hranu na koju su navikli. Takva dijeta mogla bi pomoći osobama koje imaju problema s viškom kilograma, a ne znaju dobro brojiti i kontrolirati kalorije.
Ljubas napominje da je kod zdravih osoba ponekad dovoljna samo restrikcija dnevnog unosa kilokalorija kako bi se potaknulo mršavljenje, ali da to ne vrijedi za sve.
„Kod nekih osoba radi se o složenoj metaboličkoj priči i posebnim stanjima kod kojih su potrebne specifične intervencije tako da sama restrikcija kilokalorija neće pomoći u mršavljenju“, zaključila je naša nutricionistica.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.