PRETILOST nije stvar izbora, a osoba koju posramimo zbog viška kilograma samo će se osjećati još lošije, upozorili su članovi Britanskoga društva psihologa.
Poznati psiholozi pozivaju ljude da se drukčije odnose prema osobama s viškom kilograma te dodaju da je bolje nazvati ih osobama koje pate od pretilosti nego debelima, piše BBC.
Smatraju da bi takve savjete trebali usvojiti i zdravstveni radnici kada govore o problemu debljine i gubitku kilograma.
Britanski su stručnjaci kritizirali i nedavnu kampanju jedne humanitarne organizacije za borbu protiv raka jer je posramila osobe koje pate od viška kilograma. Naime, u kampanji su naveli da pretilost češće rezultira razvojem raka nego pušenje.
Po podacima Britanskoga društva psihologa, u Velikoj Britaniji od pretilosti pati svaka četvrta osoba. Razlozi za to su složeni, a britanski psiholozi smatraju da se "ne svodi sve samo na nedostatak volje pojedinca".
Stres i trauma
"Ljudi koji su nezdravo gojazni najčešće imaju povećan genetski rizik za razvoj pretilost. Među njima je i puno osoba na čiji način prehrane utječu poslovno, obrazovno i socijalno okruženje koje najčešće promovira prejedanje i neaktivnost", navode stručnjaci u studiji.
"Osobe koje žive u 'ugroženim' područjima često doživljavaju visoku razinu stresa, poput velikih životnih izazova i trauma. Njihova okolina uglavnom im pruža premalo mogućnosti za fizičku aktivnost, a ograničen im je i pristup zdravoj hrani."
U izvješću stoji i da je polovina onih koji pate od pretilosti imala teško djetinjstvo te da važnu ulogu u njihovu životu imaju i psihološka iskustva.
Mediji i razgovori s liječnicima opće prakse i medicinskim sestrama nerijetko još više otežavaju situaciju i mogu imati potpuno suprotan učinak, kažu britanski psiholozi.
Oni bi trebali pomoći zdravstvenim radnicima kada je posrijedi ispravan način komunikacije s pacijentima o gojaznosti, kaže dr. Angel Chater, autorica izvješća Sveučilišta u Bedfordshireu. "Da je liječenje pretilosti jednostavno i lagano, ne bismo bili ovdje niti bismo pisali ovo izvješće", kazala je.
"Možda i imate najveću snagu volje na svijetu da smršavite, no ako vam nije dostupna 'prava' hrana, ispravno okruženje i ako nije najbolji trenutak, bit će vam jako teško", ističe dr. Chater.
Primjer pušenja mogao bi pomoći
Predstavnici zdravstvenih vlasti problemu pretilosti bi trebali pristupiti na jednak način kao i problemu pušenja, stoji u izvješću.
"Već nekoliko desetljeća organiziramo brojne aktivnosti na raznim razinama, no tek sada postupno zamjećujemo pad broja pušača i sigurni smo u to kakve zdravstvene probleme pušenje izaziva", kaže Sarb Bajwa, direktor Britanskoga društva psihologa.
"Uz pomoć znanosti i svojega kliničkog iskustva, psiholozi bi trebali pomoći zdravstvenim radnicima da pomognu ljudima na jednak način kao u slučaju pušenja. Možemo pomoći na razne načine, primjerice savjetima tijekom kreiranja javnih politika koje će pridonijeti stvaranju okruženja u kojemu ljudi neće ni postajati pretili", kaže Bajwa.
No psiholozi nisu zagovornici ideje da se gojaznost klasificira kao bolest jer bi to moglo rezultirati skretanjem fokusa s promjena u ponašanju koje bi mogle uslijediti.