Catherine O’Hara, mnogima omiljena glumica koja je svjetsku popularnost stekla ulogom ekscentrične Moire Rose u seriji Schitt’s Creek, kao i nastupima u kultnim filmovima Sam u kući i Bubimir, preminula je 30. siječnja 2026. godine u 72. godini života.
Uzrok smrti zasad nije poznat. Od ranije je, međutim, bilo poznato da je O’Hara bolovala od rijetkog prirođenog stanja zvanog situs inversus, pri kojem su srce i drugi vitalni organi u prsima i trbuhu smješteni u zrcalnom rasporedu u odnosu na uobičajenu anatomiju, piše Daily Mail.
O’Hara je rijetko govorila o svom zdravstvenom stanju, no jednom je prilikom u intervjuu ispričala kako ga je otkrila sasvim slučajno.
Dok joj je sin bio u vrtiću, morala je obaviti testiranje na tuberkulozu, a tijekom preliminarnih pretraga rendgenska snimka prsnog koša otkrila je neobičan raspored njezinih organa. "Ja sam čudakinja! Cijenim zapadnu medicinu, samo ne želim biti njezin dio", našalila se tada. Priznala je i da nije željela ulaziti u medicinske detalje.
"Ne znam mu ni ime jer ga ne želim znati. Nešto kardio-inverza, pa dekstro-kardija i nešto-inverza… Ljudi će misliti da sam neznalica, ali nekako i ne želim znati, jer ni prije nisam znala", rekla je.
Situs inversus je rijetko stanje u kojem su unutarnji organi smješteni u obrnutom, zrcalnom položaju. Najčešće se odnosi na srce, pluća, jetru, želudac i slezenu.
Organi se tijekom razvoja u maternici uobičajeno formiraju u standardnom lijevo-desnom rasporedu, no kod osoba sa situs inversusom taj se raspored razvija obrnuto, desno-lijevo.
Prema podacima Cleveland Clinic, kod takvih osoba lijeva pretklijetka srca i lijevo plućno krilo nalaze se na desnoj strani tijela, jetra može biti smještena lijevo, dok su želudac i slezena često na desnoj strani.
Procjenjuje se da ovo stanje ima jedna od oko 10.000 osoba, a nešto je češće kod muškaraca.
Postoje dvije osnovne varijante ovog stanja:
Situs inversus nastaje kao posljedica genetske mutacije. Da bi osoba razvila ovo stanje, mora naslijediti mutirani gen od oba roditelja.
Znanstvenici su dosad povezali više od 100 gena s nepravilnostima u položaju organa.
Među dodatnim čimbenicima rizika navode se:
U većini slučajeva organi, iako smješteni na "krivoj" strani, normalno funkcioniraju. Mnogi ljudi sa situs inversusom nikada ni ne saznaju da ga imaju te ne osjećaju nikakve simptome.
Komplikacije se mogu javiti ako je stanje povezano s drugim poremećajima, primjerice:
Važno je biti svjestan ovog stanja jer može dovesti do pogrešne dijagnoze ili odgode liječenja, budući da liječnici organima pristupaju prema uobičajenom rasporedu.
Samo stanje ne zahtijeva liječenje jer ne uzrokuje simptome. Ne postoji terapija kojom bi se organi "vratili" na standardna mjesta, niti se preporučuju operativni zahvati u tu svrhu.
Ako se pojave komplikacije povezane s drugim poremećajima, liječnici liječe upravo te popratne probleme. Većina ljudi sa situs inversusom može živjeti potpuno normalno i imati uobičajen životni vijek.