DOBRE navike spavanja u srednjim godinama mogu pomoći ljudima da dulje ostanu radno aktivni, pokazuje novo istraživanje. S druge strane, redoviti poremećaji spavanja ili spavanje dulje od devet sati povezani su s odlaskom u mirovinu i do devet mjeseci ranije.
Metodologija finske studije
Kako bi procijenili utjecaj sna na duljinu karijere, znanstvenici iz Finske analizirali su podatke prikupljene od osoba u dobi od 50 do 68 godina, prenosi The Independent. Istraživanje se temelji na dvije zasebne studije: prva je obuhvatila više od 70.000 radnika u javnom sektoru u razdoblju od 2000. do 2016. godine, a druga je pratila 6.071 odraslu osobu u Finskoj od 1998. do 2013.
Podaci o spavanju prikupljani su nakon što su sudionici navršili 50 godina. San je klasificiran u tri kategorije: kratak (manje od sedam sati), umjeren (sedam do osam i pol sati) te dug (devet ili više sati). Poremećaji spavanja definirani su kao otežano uspavljivanje, često buđenje tijekom noći ili prerano buđenje ujutro.
Poremećaji sna skraćuju očekivani radni vijek
Analiza je pokazala da osobe bez poremećaja spavanja imaju očekivani radni vijek od 13 godina i pet mjeseci, nakon pedesete godine. Za usporedbu, kod osoba s umjerenim smetnjama, koje se javljaju dva do četiri puta tjedno, očekivani radni vijek iznosi 13 godina. Kod onih čiji je san bio poremećen gotovo svake noći, radni vijek se skraćuje na 12 godina i 10 mjeseci.
Najdulji očekivani radni vijek, od gotovo 14 godina, zabilježen je kod visokoobrazovanih žena bez problema sa spavanjem. S druge strane, najkraći radni vijek od otprilike 12 i pol godina imali su muškarci s teškim poremećajima sna.
Uloga trajanja sna, obrazovanja i vrste posla
Istraživanje je pokazalo da su radnici u javnom sektoru koji su spavali preporučenih sedam do osam i pol sati imali očekivani radni vijek od 13 godina i dva mjeseca. Oni koji su redovito spavali više od devet sati mogli su očekivati da će raditi 12 godina i pet mjeseci.
Znanstvenici su uočili i značajne razlike između zaposlenika na stručnim pozicijama s visokim obrazovanjem i onih na rutinskim poslovima s nižom stručnom spremom. Među 50-godišnjim radnicima u javnom sektoru, najdulji očekivani radni vijek od oko 13 godina i sedam mjeseci zabilježen je kod muškaraca i žena na stručnim poslovima koji su spavali kratko.
Nasuprot tome, najkraći radni vijek od samo šest godina i pet mjeseci imali su muškarci na rutinskim poslovima s niskim obrazovanjem koji su spavali više od devet sati.
Zaključak i preporuke
Nalazi, objavljeni u časopisu Occupational & Environmental Medicine, prema ocjeni znanstvenika sugeriraju da zdrav san može pomoći ljudima da ostanu radno aktivni i u starijoj dobi.
Autori studije zaključuju: "Kako bi se potaknulo sudjelovanje starijih osoba na tržištu rada, moglo bi biti potrebno podržati navike spavanja koje osiguravaju preporučeno trajanje i dobru kvalitetu sna."