Kao škrinja s blagom: Nakon više od 30 godina otkrivena "tajna" Titova sefa

Foto: Wikipedia

DRŽAVNA komisija u Srbiji prošlog je tjedna otvorila sef Josipa Broza Tita, koji se nalazio više od trideset godina u Narodnoj banci Srbije. Međutim, srpski portal Danas.rs otkrio je popis predmeta.

Stvari su u sefu Narodne banke stajale od 1982. godine do 10. travnja, kada je tročlana državna komisija, predvođena Oliverom Antićem, savjetnikom Tomislava Nikolića, Brozovu ostavštinu otvorila bez prisustva suda i zastupnika Titovih nasljednika. Titova unuka, Svetlana Broz najavljuje da će preko odvjetnika podnijeti tužbu protiv srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića zbog kršenja europske konvencije o ljudskim pravima i prava na pravično i pravedno suđenje u ostavinskoj raspravi jer nitko od Titovih nasljednika ili predstavnika Prvog osnovnog suda u Beogradu nije bio pozvan na otvaranje.

Ostavština obitelji Karađorđević i zlato iz državnih rezervi

Među pronađenim stvarima nalaze se zlato, dijamanti i devize. Ipak, prema odluci Predsjedništva SFRJ postoji mogućnost da je dio Titove imovine pretvoren u zlatnu rezervu SFRJ ili da se čak proda na aukciji. Time je otvorena i mogućnost da tadašnji popis ne odgovara stanju sefa koje je zatekla Državna komisija Srbije.


U lipnju 1982. godine svi predmeti su prenijeti u Narodnu banku Jugoslavije gdje su i pohranjeni. Očekivala se ostavinska rasprava u kojoj nasljednici nisu bili jedinstveni, a zahtjevi Titove udovice Jovanke Broz nisu bili realni jer se smatralo da joj pohranjeni predmeti ne mogu zakonski pripasti.

Riječ je uglavnom o zlatu pronađenom u Titovoj rezidenciji za koje se ne zna odakle potiče i za što je bilo namijenjeno. Pronađene su i dragocjenosti i odlikovanja iz ostavštine kraljevske obitelji Karađorđević. Vjeruje se da je zlato uzeto iz državnih rezervi kako bi bilo na raspolaganju Titu i rukovodstvu zemlje u slučaju agresije ili u drugim situacijama.

Titove dragocjenosti nestale?

Na sjednici Predsjedništva SFRJ 30. ožujka 1982. godine Narodnoj banci Jugoslavije naloženo je da ocijeni koji predmeti imaju posebnu umjetničku i povijesnu vrijednost zbog prodaje muzejskim institucijama SFRJ. Predsjedništvo je odlučilo da se neki predmeti prodaju na aukciji. Naložili su da se utvrdi koji se predmeti mogu unovčiti na aukciji, a koji se mogu uključiti u zlatne rezerve Narodne banke Jugoslavije. Zbog toga je moguće da je veliki broj Titovih dragocjenosti i imovine porodice Karađorđević nestao (ili je prodan ili je priključen državnim rezervama).

U Narodnoj banci Jugoslavije završilo je zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29.366 kg, 2.663 zlatnika različite veličine, drago kamenje koje je pripadalo porodici Karađorđević (ukupno 149 komada), predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su poslije rata uzeti iz sefova Narodne banke Jugoslavije, zaplijenjeni ili pribavljeni iz državnih sredstava, numizmatički novac veće vrijednosti, 13 odlikovanja koja su pripadala porodici Karađorđević, 18 kompleta posuđa od srebra i srebra s pozlatom, ostali predmeti manje vrijednosti (dugmad za manžete, kutije za cigarete, medaljoni, privjesci, značke i sl.), te devize u gotovini (26.219 američkih dolara, 36.000 njemačkih maraka i 2.200 danskih kruna).

Dodaje se i da su odlikovanja, razne diplome, zahvalnice, priznanja i štafetne palice evidentirane, ali da nisu unijete u Narodnu banku Srbije.

Pročitajte više