´Ja inače nisam praktičan vjernik. Odgojen sam u sekularnom okruženju´, priznaje prvi izraelski astronaut dodajući kako ´osjeća da predstavlja svu raznolikost izraelskog naroda´.
´Kao Izraelac i Židov, zatražio sam od NASA-e da mi osiguraju košer-hranu u svemiru´, objašnjava Ramon.
Njegovu je želju, na veliko iznenađenje budućeg astronauta, NASA bez problema ispunila.
´Bio sam iznenađen i stvarno impresioniran time što mi je NASA osigurala košer-hranu´, istaknuo je.
Što se tiče šabata, koji je Ramon želio poštivati ´iz solidarnosti sa židovskom tradicijom´, problem postaje puno kompliciraniji.
Na Zemlji, šabat je sedmi dan u tjednu koji traje od petka navečer do subote navečer. Židovi-vjernici pozdravljaju dolazak šabata molitvama, posvećuju kruh i vino, pale svijeće i tijekom 24 sata prestaju sa svakim radom. Ali na 280 kilometara visine, problem je posve druge prirode. Drugim riječima, na svemirskom brodu, sunce izlazi i zalazi... 16 puta dnevno!
Kada bi sve bilo u skladu s propisima židovske vjere, Ramon bi dakle trebao prestajati raditi svaki čas. A to ipak nije moguće. Kako bi riješio tu teološku dilemu, izraelski se astronaut savjetovao s najvišim vjerskim autoritetima.
´To je uvijek dosad bilo samo teoretsko pitanja. A sada je prvi puta da se i praktični problem pojavio´, objašnjava rabin Zvi Konikov, pripadnik ultra-ortodoksnih Lubavitcha, koji se o ovom problemu savjetovao i s drugim rabinima.
Nakon vrlo živih rasprava, pojavilo se opće prihvatljivo mišljenje: vrijeme nije označeno samo subjektivnim gledanjem neke osobe, izlaskom ili zalaskom sunca, nego objektivnom činjenicom, rotacije Zemlje oko svoje osi u roku od 24 sata, objašnjava rabin Konikov.
A bez obzira na to kojom će se brzinom Ramon okretati oko Zemlje, Zemlja će se i dalje okretati oko svoje osi kao što to i inače čini, zaključili su rabini.
Za Ilana Ramona ´šabat uz 16 zalazaka sunca´ padat će dakle svakih sedam dana.