MLADI Hrvati ludi su za YouTuberima iz Srbije.
Baka Prase, Choda, Jana Dačović, Janko samo su neka od imena i nadimaka koje su nam mladi Zagrepčani nabrajali kada smo ih upitali prate li YouTubere iz susjedne države i koje. Oni stariji za ove ljude nikada nisu čuli, a pod stariji ne mislimo na 60+, već i na one u dvadesetima.
No hrvatskim tinejdžerima sadržaj koji ova ekipa objavljuje na društvenim mrežama nešto je bez čega ne mogu zamisliti dan. Prate svaki njihov korak, slušaju njihove savjete o svemu - od mode preko kozmetike pa sve do videoigara, glazbe ili izlazaka. Od njih su pokupili i neke izraze koje sad koriste u svakodnevnom životu.
"Šaim se", nabrajali su nam redom tinejdžeri na pitanje koji im je izraz koji srpski YouTuberi koriste ušao u svakodnevni govor. Tu su i "Hasl" (po pjesmi megapopularnih Baka Praseta i Chode), zatim i neki uobičajeniji poput "brate", "tebra"...
Iako i u Hrvatskoj ima mnoštvo mladih YouTubera koji snimaju sličan sadržaj, mladi Zagrepčani ipak kažu da više prate one iz susjedne Srbije. Zašto? Imaju vrlo jednostavan razlog - zabavniji su im i opušteniji.
To potvrđuje i popularni srpski YouTuber Danilo Badnjar Choda, koji je za Index progovorio o tome kako se počeo baviti YouTubeom i koliko zapravo među njegovim pratiteljima ima Hrvata.
Opuštenost, kvantiteta i ono najvažnije - nema glume
"Hrvati imaju neke veoma kreativne YouTubere, ali nekad mi djeluje kao da previše razmišljaju o tome kakav će video izbaciti i da sve bude perfektno umjesto da rade onako kakvi su inače, samo da to rade ispred kamere. Jer ljudi to osjete, naročito klinci", smatra 23-godišnji Choda koji je među mladim Hrvatima iznimno popularan, a to se pokazalo i nedavno kad je u Zagrebu snimio anketu za svoj kanal pod naslovom "Što sluša Zagreb?".
Chodu je tad mnogo mladih Zagrepčana prepoznalo na ulici, a bilo je i puno onih koji su mu odgovorili da slušaju upravo njegov hit "Hasl" koji je snimio s još jednim megapopularnim YouTuberom Bogdanom Ilićem, koji objavljuje pod pseudonimom Baka Prase.
Choda nam je otkrio da, prema podacima na njegovom Google Analyticsu, među njegovom publikom ima oko 12,2 posto Hrvata, čime oni zauzimaju treće mjesto među njegovom publikom rangiranom po državama. Prvi su Srbi s 44 posto, slijede obožavatelji iz BiH s nešto više od 13 posto pa zatim Hrvati.
Choda je na YouTubeu počeo s komentiranjem videoigara, a zatim je nastavio snimati i neki "svakodnevniji" sadržaj kojim se uspio približiti široj publici. Danas ga na YouTubeu prati skoro 600 tisuća ljudi, a na Instagramu 350 tisuća.
Ono što ćete prvo primijetiti kad gledate Chodine videozapise je opuštenost kojom on to radi. Choda koristi svakodnevni jezik koji koriste mnogi tinejdžeri, omakne mu se tu i tamo i poneka psovka, često radi ankete, snima ljude na ulici, odrađuje "prankove" i slično. Zbog toga nije teško zaključiti zašto je toliko popularan među mladima.
Choda ne glumi, baš kao i mnogi njegovi kolege YouTuberi, a u toj prirodnosti i opuštenosti, čini se, trenutno u regiji prednjače Srbi.
Choda nam kaže da ulogu u tome ima i kvantiteta sadržaja, Srbi su zasad mnogo aktivniji u objavljivanju sadržaja, a odgovor na pitanje zašto možda se nalazi upravo i u toj opuštenosti. Oni, može se zaključiti, mnogo manje vremena provode "peglajući" sadržaj i smišljajući scenarije. Snimaju ono što im se događa tog trenutka.
"Fora je u tome što mi YouTuberi imamo nešto što nitko drugi dosad nije imao - mi imamo tu priliku da se spojimo s publikom na način kao da smo prijatelji. Znači, mene kad vidi netko na ulici, kad me zaustavi: 'E, gdje si Choda, može slika?', i onda krenu pričati sa mnom i te fore, oni stvarno imaju osjećaj kao da me znaju cijeli život", zaključuje Choda, a čini se da se upravo u tome krije i tajna uspjeha.
I naravno, Chodu smo upitali i za ono neizbježno čime se najviše zamaraju oni stariji, kojima će vjerojatno za oko i uho zapeti najviše ovo "srpski YouTuberi" - je li se susreo s negativnim komentarima na relaciji Hrvatska-Srbija.
"Jesam, naravno, ali borim se protiv toga pozitivom, zanemarujem to. To je jedini način da te stvari ostavimo iza sebe", zaključuje mudro ovaj mladi Beograđanin, a čini se (ili se barem možemo nadati) da tako razmišlja i ova nova generacija Hrvata koja prati ono što ih zanima bez obzira otkud to dolazilo.